Tema U razgovoru pod moderaturom Sanje Leboš sudjelovali su Geert de Pauw iz Belgije, Brigitte Kratzwald iz Austrije i Tomislav Tomašević iz Hrvatske. Geert De Pauw, inače koordinator stambenog tima u briselskom komunalnom centru Bonnevie, u kratkom je izlaganju izložio iskustva vezana uz rad na tom projektu i djelovanje Platform Community Land Trusta, organizacije koja promiče koncept zemljišne zaklade. Brigitte Kratzwald, zagovarateljica koncepta zajedničkih dobara, opisala je privatizaciju javnog prostora u Grazu što je doprinijelo uspostavljanju paralelizma između situacije u Austriji i Hrvatskoj. Posljednje izlaganje održao je Tomislav Tomašević koji je podsjetio na klijentelizam, korupciju i spregu lokalnih vlasti i krupnog kapitala u procesu privatizacije zajedničkog i javnog prostora na primjeru Zagreba, Pule i Dubrovnika, ali i na artikulaciju civilnog otpora koju je omogućilo demaskiranje mehanizma takvih predatorskih praksi. U zanimljivoj diskusiji koja je uslijedila nakon izlaganja ustanovljen je kontinuitet od dvadeset godina u oduzimanju javnog prostora u hrvatskom kontekstu. Istaknuta je potreba za pronalaskom novih praksi koje ne samo da moraju zaustaviti privatizaciju, već moraju razviti alternativne modele upravljanja urbanim prostorom bez uplitanja tržišta, možda i države. To je ujedno bilo i mjesto kratkog spoja u raspravi svih aktera kojeg nije popravila ni intervencija Michaela Hardta u večernjem panelu Zajednička dobra u Europi – staro ili novo područje borbe?
Teškoće nastaju kad se prepozna razlika između javnog i zajedničkog i konzekventno pokušaju donijeti normativne smjernice za mišljenje i djelovanje. U kontekstu rasprave “javno” koje se našlo pod privatizacijskim udarom zbog sustavnog provođenja neoliberalnih dogmi u praksu odnosi se na prostor koji je prethodno bio pod državnim vlasništvom. “Zajedničko” je koncept koji podrazumijeva otvoren pristup prostoru. Ljudi koji prostor koriste organiziraju se radi upravljanja njime. Uvođenje pojma zajedničkog omogućuje mišljenje otpora privatizaciji zajedničkih dobara i usluga bez opreke između privatnog i javnog. Strategija otpora privatizaciji s uvođenjem pojma zajedničkog nije prisiljena državu smatrati svojim krajnjim horizontom. U trenutnoj situaciji, ako je suditi prema jučerašnjem danu na Subversive Forumu, ključno pitanje nije treba li nam država, nego koliko nam, gdje i kada, država treba.
A.J.
Objavljeno
