Blic Piše: Martina Domladovac
U subotu, 19. ožujka od 20.30 do 21.30 sati održava se Earth Hour (Sat vremena za planet Zemlju), akcija koja je od inicijative nekoliko organizacija u Sidneyju 2007. godine, prerasla u globalni pokret u kojem je prošle godine sudjelovalo više od sedam tisuća gradova i mjesta iz sto sedamdeset zemalja svijeta. Satom za planet Zemlju građane, institucije i tvrtke potiče se da na taj jedan specifičan sat u godini ugase sva svjetla i pridruže se borbi protiv klimatskih promjena.
Dubrovačke gradske zidine, Zagrebačka katedrala, južno pročelje Dioklecijanove palače sa splitskom rivom i pulska Arena te će večeri biti u mraku, uz bok Eiffelovom tornju, rimskom Coloseumu, egipatskim piramidama i brojnim svjetskim kulturnim simbolima. U WWF-u (World Wildlife Fund), krovnoj organizaciji Earth Houra, vjeruju kako će se nakon prošlogodišnjih pedeset šest, ove godine akciji pridružiti još veći broj hrvatskih gradova isključivanjem javne i dekorativne rasvjete.
Cilj akcije nadilazi simboličnih sat vremena aktivizma koji se koristi za skretanje pažnje na šire probleme prevelike potrošnje energije i globalnog zatopljenja, te se time ljude želi potaknuti na širu akciju. Prema jednom istraživanju iz 2013. godine, 82.7 posto sudionika akcije u Ujedinjenom Kraljevstvu osjećalo se spremnim poduzeti daljnje inicijative zaštite okoliša.
Ipak, akcija ima i vrlo oštre kritičare, kao što je Bjørn Lomborg, predsjednik Copenhagen Consensus Centra koji tvrdi da “tašta simbolika” Sata za Zemlju nema nikakav utjecaj na klimatske promjene te samo odvlači pažnju od pravih rješenja. Kritizira i činjenicu da ljudi nisu pozvani isključiti nešto “zaista nezgodno” kao što je grijanje, kompjuteri, mobiteli ili ikakva tehnologija o kojoj ovisi moderan život. U obzir treba uzeti i tvrdnje da bi Sat za Zemlju zapravo mogao utjecati na povećanje emisija ugljika u trenutku kad se sva svjetla uključe i sve elektrane počnu raditi odjednom. Čak i bezazlene svijeće kojima će ljudi na sat vremena zamijeniti žarulje “još uvijek su fosilna goriva i to gotovo sto puta manje učinkovita. Korištenje jedne svijeće za svaku ugašenu žarulju poništava čak i teoretsku redukciju CO2”, tvrdi Lomborg.
No čini se kako takve kritike nisu obeshrabrile provođenje Sata za Zemlju, čije popratne edukacije i akcije uzimaju sve više maha. Tako će se ove godine, osim gašenja svjetla, u Zagrebu Sat za Zemlju obilježiti i javnom akcijom sadnje stabala u parku prirode Medvednica, na koju su pozvani svi građani (mjesto susreta je Donja stanica žičare u 10 sati). Kupnju pet tisuća sadnica kojima će se zasaditi jedan hektar šume omogućila je IKEA Hrvatska, globalni partner WWF-a u borbi protiv klimatskih promjena i u očuvanju šuma. Glasnogovornik IKE-e Hrvatska Igor Štefanac istaknuo je kako je drvo dio njihovog identiteta i svjesni su kako su veliki potrošač te dragocjene sirovine, zbog čega im je iznimno bitno da se prema šumama postupa odgovorno.
Može li multinacionalna kompanija s milijunskim prihodima ostvarenim prekomjernom proizvodnjom za koju je osim spomenutih sirovina potrebna velika količina energije, svoje iskorištavanje resursa nadoknaditi sadnjom jednog hektara šume po zemlji, za koji će biti korišten i volonterski rad, ostaje upitno. No takve akcije, za razliku od sjedenja u mraku sat vremena godišnje, ipak daju konkretne rezultate i stoga su nemjerljivo korisnije.
ObjavljenoObjavljeno
