Intervju Na putovanju, među ritualima odlaska i povratka, odvija se mogući život književnosti, i to u nekoliko smjerova, kao u epizodi kad se Ana Karenjina nakon boravka u Moskvi i susreta s Vronskim vraća u Peterburg. Prva osoba koju vidi na kolodvoru jest njezin muž. Prvo što primijeti na njemu jesu klempave uši, nešto što prije putovanja nije uopće primjećivala. U toj se epizodi metaforički ogleda putnički kapital: vidi se ono što se ranije nije vidjelo.
Ova je knjiga pokušaj pregleda načina na koji književnost sudjeluje u području koje se danas uvriježeno naziva kulturom putovanja i okuplja sve oblike, tekstove i prakse koji se vezuju uz putovanje – od turističkih vodiča, putopisa, romana, putničkih dnevnika, razglednica, fotografija i privatnih videosnimki do svih oblika mobilnosti, organizacije prometa, hodočašća, socijalnih vrijednosti koje oblikuju izbor odredišta i ponašanje na putovanju.
Kompozicijski obuhvaća raspon od Odiseje do suvremenih postturističkih medijskih žanrova, a pobliže obrađuje primjere starogrčkoga ljubavnog romana, fantastičnih pripovijesti o putovanju, kasnoantičkih itinerarija i hodočašća, srednjovjekovnih putničkih figura i novovjekovnog nauka o putničkom umijeću; zatim praksu grand toura, demokratizaciju putovanja u 19. stoljeću, nastanak modernog turizma i modernističko putovanje.
Jednako tako, u knjizi se putovanje razmatra i s obzirom na rodnu podjelu, kolonijalnu praksu, potrošnju karakterističnu za kapitalističku proizvodnju slobodnog vremena i ideologiju koja, na primjer, oblikuje Krležinu gestu da, nakon što mu se zgadila matična sredina, jednog dana 1925. pljune na sve, uzme bočicu kolonjske vode, zbirku Vidrićevih pjesama i sljedeći dan otputuje u Rusiju.
Autor knjige, Dean Duda, redoviti je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje uglavnom predaje kolegije iz književne teorije, povijesti romana i kulturalnih studija. Zanima se i popularnom kulturom, kulturom putovanja, poviješću i teorijom pripovjednih žanrova. Objavio je knjige Priča i putovanje: hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr (MH, Zagreb 1998), Kulturalni studiji:ishodišta i problemi (AGM, Zagreb 2002) i Hrvatski književni bajkomat (Disput, 2010.) priredio antologiju Putopisi (Riječ, Vinkovci 1999) i zbornik rasprava iz kulturalnih studija Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija (Disput, Zagreb, 2006). U suautorstvu s V. Bogišićem, L. Čale Feldman i I. Matičevićem izradio je Mali leksikon hrvatske književnosti (Naprijed, Zagreb, 1998.), a sa S. Jurićem, D. Šporerom i A. Zlatar napisao je Lektiru na dlanu: repetitorij književnosti za srednje škole (Sysprint, Zagreb, 2000. i 2002.). S ruskoga je preveo izabrane rasprave Jurija Tinjanova Pitanja književne povijesti (Matica hrvatska, Zagreb, 1998.). Suradnik Leksikografskog zavoda, svojedobno urednik u Zarezu te suradnik u Feral Tribuneu.
Izvor: Ljevak
ObjavljenoObjavljeno
