Putovanje kroz animaciju i filmsko snimanje

Izašao je novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa, filmološkog časopisa koji već više od 20 godina sa znanjem i strašću donosi tekstove o svim aspektima filmske umjetnosti.

pripremio:

Vatroslav Miloš

Pripremio: Vatroslav Miloš

U zimskom broju (84) Ljetopis donosi tematski blok o filmskom snimanju, nastao u suradnji s gostujućim urednikom, akademskim snimateljem i fotografom Jasenkom Rasolom. Akademski snimatelj Dragan Marković u njemu piše o snimanju Živih i mrtvih (za što je, s Mirkom Pivčevićem, primio Zlatnu arenu), a Dinka Radonić i Maja Midžor donose studije o znamenitim redateljsko-snimateljskim parovima Godardu i Coutardu te Bergmanu i Nykvistu. Također, Krešimir Mikić u svojem tekstu raspravlja o povijesti široke primjene svjetla u igranom filmu.

U rubrici “Hrvatski film” Stjepan Lacković i Arsen Oremović osvrću se na višestruke, identitetske, propagandne uloge audiovizualnih djela u legitimiranju političkih režima socijalističke Jugoslavije i neovisne Hrvatske, podsjećajući nas i na neke primjere namjenskih žanrova, poput glazbenih spotova s početka 1990-ih.

Novi Ljetopis donosi i ulomke iz knjige najuglednijeg svjetskog povjesničara animacije Giannalberta Bendazzija o pioniru latinskoameričkog i svjetskog animiranog filma Quirinu Cristianiju koji je stvarao u nizu žanrova poput sportskog i političko-satiričkog filma, no čiji opus donedavno nije bio primjereno valoriziran dijelom i zbog izgubljenosti najvećeg broja njegovih djela. Autor teksta piše o najpoznatijim Cristianijevim filmovima Peludópolis i El Apóstol, kao i o drugim aspektima Cristianijeve karijere, poput utjecaja na Zagrebačku školu crtanog filma putem suradnje s Bogoslavom Petanjekom.

Već tradicionalno, novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa prikazuje i filmske festivale ljetne sezone, kinorepertoar kroz čak 12 recenzija, a nakon dugo vremena i jedno značajno DVD izdanje – ono s filmovima Tomislava Gotovca. Također tradicionalno, s ovim se temama ukoštac hvataju podjednako iskusni kritičari (Janko Heidl, Boško Picula, Josip Grozdanić) i oni najmlađe generacije, poput Višnje Vukašinović, Ante Pavlova, Karle Kovačević, Milana Završe. Naposljetku, o knjigama Krava na Mjesecu: filozofija znanstveno-fantastičnih horor filmova i Dušan Vukotić – zaboravljeni vizionar pišu Ljubiša Prica i Janko Heidl, o časopisu Filmonaut Lucija Klarić, a Ana Đordić metodički razlaže film Neka uđe onaj pravi i njegovu moguću primjenu u srednjoškolskoj nastavi.