

Prema portalu Dazed, brojni prosvjedi i društveni pokreti, iako nisu ostvarili svoj primarni cilj, potaknuli su važne rasprave i utjecali na promjenu javne svijesti.
Piše: Martina Domladovac
S početkom svake godine valja se prisjetiti najupečatljivijih trenutaka one minule, bilo da se radi o filmovima koji su ju obilježili, glazbi koja je dominirala radio postajama ili osobama koje su dominirale javnim prostorom. Portal Dazed objavio je pak popis prosvjeda koji su kroz 2015. godinu najviše utjecali na globalnu javnosti. Zanimljivo je kako je “hashtag” (#), oznaka koja se koristi kako bi se neka riječ ili grupa riječi pretvorila u link pretraživanja, nastavio biti važan dio aktivizma putem kojeg su se širile informacije i zagovarale promjene. Ovaj način aktivizma popularno se naziva “slacktivism”, a referira se na najjednostavnije aktiviranje koje uključuje potpisivanje on-line anketa ili kopiranje facebook statusa, te ne zahtijeva gotovo nikakvo posvećivanje pažnje nekom problemu. No osim internetskog aktivizma i dijeljenja informacija putem društvenih mreža, tijekom 2015. godine stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice upozoravajući na različite društvene nepravde i zahtijevajući promjene. Osim tradicionalnih formi prosvjedovanja, performativna umjetnost također je uspjela okupirati javni prostor i uzburkati pasivnu javnost.
Među najpopularnijim hashtag oznakama bile su #NotAllMuslims i #JeSuisCharlie, reakcije na teroristički napad koji je početkom godine izveden na ured satiričnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu. Čitav pokret Je Suis Charlie koji je mjesecima okupirao internetski i medijski prostor, bio je kritiziran zbog licemjerja i eurocentirčnosti, no unatoč tome predstavlja miran i demokratski način suočavanja s tragedijom koji je u drugoj stvarnosti mogao uključivati još veću eskalaciju nasilja. S druge strane, #NotAllMuslims pokrenut je kako bi se spriječio rast islamofobije uzrokovane terorističkim napadima, podsjećajući kako nasilje nije dio teologije islama.
Pariški kongres o klimatskim promjenama bio je razlog najmasovnijim i dobro koordiniranim prosvjedima diljem svijeta. Njima se nastojalo istaknuti posljedice za Zemlju i čovječanstvo ako sporazum ne bude izglasan, a njegove odluke provedene. U Americi su se nastavili prosvjedi pod sloganom Black Lives Matter, nakon što je 2014. godine policija ubila nenaoružanog Afroamerikanca. I tijekom prošle godine brojni prosvjednici izašli su na ulice diljem SAD-a potaknuti bezumnim nasiljem policije i bijelih suprematista s brojnim smrtnim slučajevima. U Britaniji je pak početkom prošle godine pokrenuta peticija kako bi se prestalo oporezivati tampone kao luksuzne proizvode. Unatoč tome britanski parlament blokirao je promjenu zakona što znači da se još uvijek sljezovi kolačići ili meso krokodila, koji se oporezuju po nultoj stopi, smatraju esencijalnijim proizvodima za život.
Prosvjedi koji su u Hrvatskoj izazvali malo ili nimalo zanimanja odnose se na poskupljenje obrazovanja i ukidanje škola u Brazilu i Južnoafričkoj Republici. Učenici su u Sao Paulu zauzeli preko dvjesto škola nakon što je najavljeno restrukturiranje školstva koje bi podrazumijevalo zatvaranje devedeset šest školskih ustanova, a u nekim slučajevima razredi bi imali preko sto učenika. Ovaj problem samo je istaknuo dublju obrazovnu krizu u Brazilu gdje javne škole imaju previše učenika i premalo sredstava. Prosvjedi su rezultirali ostavkom ministra obrazovanja, a zatvaranje škola odgođeno je za godinu dana. U listopadu se u Južnoj Africi okupilo deset tisuća studenata nakon što je predsjednik Jacob Zuma najavio povećanje studentskih školarina za jedanaest posto. Takva mjera posebno bi pogodila crne studente koji su i onako podzastupljeni na sveučilištima. Ostavština je to apartheida koji je završio 1994. godine, ali se njegove posljedice osjećaju i danas. Prosvjedi su urodili plodom i predsjednik Zuma najavio je kako neće biti povećanja školarina tijekom 2016. godine, no brojni studenti ostali su na ulicama zahtijevajući besplatno obrazovanje.
Na kraju još valja spomenuti nekoliko marševa protiv mjera štednje koji su se tijekom lipnja odvili u britanskim gradovima, a okupili su studente, učitelje, zdravstvene i socijalne radnike, djelatnike javnog sektora i političke aktiviste. Caroline Lucas iz Stranke Zelenih izjavila je tom prilikom kako “nisu medicinske sestre, učitelji ili vatrogasci ti koji su se bezobzirno kockali na međunarodnim burzama, stoga trebamo zaustaviti politike zbog kojih upravo oni plaćaju za krizu koju nisu uzrokovali”.
U Hrvatskoj građani su se najviše aktivirali oko izbjegličkih pitanja, pa je globalni pokret Refugees Welcome dobio hrvatsku inačicu Inicijativa Dobrodošli! koja se tijekom godine, zajedno sa organizacijom Are You Syrious? angažirala u brojnim pitanjima izbjegličke krize uključujući i organizacije prosvjeda protiv zatvaranja granica. Godina je zatvorena prosvjedima i akcijama protiv žice na granici sa Slovenijom, a isti će se očigledno nastaviti i naredne. Pred samu Novu godinu organiziran je prosvjed protiv najavljenih ograničenja ženskih reproduktivnih prava koja sprema nova vlada, a održao se i prosvjed ispred bazilike Srca Isusova u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici, gdje se već tradicionalno održava misa zadušnica za Antu Pavelića. Iako se na prvi pogled čini kako su češći i masovniji prosvjedi izravan dokaz većih i češćih kršenja ljudskih prava, trebamo ih sagledati i kao odraz veće demokratizacije društva i angažiranosti građana koji aktivno žele sudjelovati u političkim odlukama.
Objavljeno