Blic Piše: Petra Novak
Umjetnička galerija Maribor će od 10. veljače do 22. travnja ugostiti izložbu Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma – Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama. Mariborska izložba veliko je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji sa zagrebačkom Oris-kućom arhitekture, Muzejom za arhitekturu i dizajna iz Ljubljane, Umjetničkom galerijom Maribor, Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj iz Skopja. Projekt se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima nastalim u vrijeme ubrzanog socijalističkog napredka te je u konačnici pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon ideoloških i društvenih promjena s kraja ’80-ih.
Uz voditelje projekta Maroja Mrduljaša sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta i Vladimira Kulića s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Frlorida Atlantic, u projektu je sudjelovalo više od trideset mladih istraživača s područja cijele bivše Jugoslavije. Izložba na kojoj će biti predstavljeni arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslavensko socijalističko razdoblje usredotočit će se na prekretnice i vizije, ponekad i nedovršene, modernizacije gradova te pojasniti njihovu ostavštinu u novonastalim državama.
Kako ističe jedan od voditelja projekta Maroje Mrduljaš: “Informirana pragmatičnim motivima, arhitektura je u Jugoslaviji bila primarno okrenuta proizvodnji, premda je u toj pragmatičnosti bila optimistična te je pazila na javno dobro. Izgrađena arhitektura je tako bila prilično istinit odraz kreativnih mogućnosti lokalne arhitektonske zajednice i njezine mogućnosti djelovanja. Iako su neki progresivni projekti zanemareni, neizgrađeni i nedovršeni, izgrađeni okoliš Jugoslavije vjerna je slika odnosa između ambicija i mogućnosti”.
Iako je mariborska izložba usredotočena na fizički prostor, odnosno na proizvodnju grada ili planiranje grada kao jedno od temeljnih sredstava socijalističke modernizacije, ovaj projekt dotiče se i simboličkih prostora geopolitike, kulture, ekonomije i ideologije u kojima se odvijala proizvodnja arhitekture. S obzirom na njih, izložba je organizirana u šest različitih tematskih cjelina naslova Pripreme za budućnost, Prostori reprezentacije, Prostori globalne razmjene, Politike urbanog prostora, Oblikovanje prostornih praksi i Jugoslavenski arhitektonski prostor koji na različitim primjerima tematiziraju odnos arhitekture i socijalističke paradigme moderniteta.
Više o izložbi možete saznati na istaknutom linku.
Objavljeno
