Pouke modernizacija

Izgrađeni okoliš u zemljama bivše Jugoslavije bitno je obilježen zahvatima sprovedenima nakon 2. svjetskog rata. Po njihovom obimu i impaktu, može se zaključiti da su modernistička arhitektura i urbanizam jedna od dominanti tog okoliša. Modernistička arhitektura na području bivše Jugoslavije često je u lošem stanju, dok se urbane matrice nastale u vrijeme socijalizma postepeno transformiraju. Svakako, naslijeđene modernističke urbanističke matrice teško možemo zadržati intaktnima jer su gradovi dinamički sistemi koji se neizbježno mijenjaju s vremenom. S druge strane, relikti modernizacija koji su napušteni (industrijski kompleksi), nedovršene zamisli (urbanistički planovi), pa čak i pojedini promašaji ili prostori sa negativnim konotacijama (bivše vojne zone) ponekad su resursi sa neočekivanim potencijalima.

Na konferenciji, koja će se održati 1. i 2. travnja, će se nastojati kritički raspoznati “pouke modernizacija” i afirmirati njihove produktivne dosege. Također, ukazat će se na nove prakse u područjima arhitekture, urbanizma i politika prostora koje dijele bliskost sa idealima i progresivnim aspiracijama povijesnih modernizacija, ali ih i unapređuju i aktualiziraju.

Prvog dana Konferencije, uvaženi predavači i gosti predstavit će svoje poglede na političke aspekte jugoslavenskog urbanizma u vrijeme samoupravljanja, kao i rezultate te kompleksne stvarnosti koja je pokazala kako početne namjere tako i kasniju nemogućnost da ih se implementira. Među predavačima su Vedran Mimica (direktor Berlage Instituta) i dr. Vlatko Korobar (profesor urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Skopju). Divna Penčić vodit će javni intervju s profesorom Georgijem Konstantinovskim i arhitekticom Olgom Papesh, doajenima makedonske arhitekture. Biljana Stefanovska će javno intervjuirati nove urbane aktiviste kao što su Aneta Spasoska, Dragan Krstevski i Slavica Chavdarovska iz Prve Arhi Brigade te Jane Stojanoski, Nevenka Mancheva i Vesna Mitanoska iz Podmladuvanja.

Drugi dan programa donosi dvije javne diskusije o pitanjima progresivnosti i arhitekture te pokušaj da se identificiraju početni uspjesi modernizacijskih procesa i započne ponovno preispitivanje onih procesa koji su se na različite načine pokazali neuspješnima u smislu svog osnovnog cilja: društvenog prosperiteta. Nakon panel-diskusija uslijedit će predavanje dr. Lukasza Staneka (Swiss Federal Institute of Technology (ETH), Zurich), istraživača na Arhitektonskom fakultetu i kustosa izložbe PRL™ Izvozna arhitektura i urbanizam socijalističke Poljske (Muzej moderne umjetnosti u Varšavi, 2010). 

Uz sve navedeno, Konferencija će biti popraćena i izložbom o “Borbinoj Saveznoj nagradi za arhitekturu”. Izloženi će biti nagrađeni radovi jedine savezne nagrade za arhitekturu u socijalističkoj Jugoslaviji, koju je dodjeljivao dnevni list Borba. Ova prestižna nagrada bila je glavno službeno mjerilo arhitektonske izvrsnosti u bivšoj Jugoslaviji, istovremeno odražavajući i promovirajući koncept “bratstva i jedinstva” i formiranje pan-jugoslavenskog identiteta. Namjera izložbe je opisati politički, društveni i ekonomski kontekst jezikom izgrađenog prostora, ali i pružiti priliku da se procijeni kako uopće prolaze arhitektonske vrijednosti socijalističkog društva u današnjim radikalno izmijenjenim okolnostima. Ova izložba po prvi će puta na jednom mjestu pokazati sve dobitnike Borbine Savezne nagrade, od 1965. do 1990.

Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma dvogodišnji je istraživački projekt koji je dio programa ‘Kultura 2007-2013’ kojega podržava Europska unija. Uz Udruženje hrvatskih arhitekata, glavnog nositelja projekta, partneri na projektu su: Institut za suvremenu arhitekturu (Zagreb), Trajekt (Ljubljana), Umetnostna galerija (Maribor), Društvo arhitekata Beograda i Koalicija za održivi razvoj (Skopje). Kroz projekt se interdisciplinarno istražuje proizvodnja izgrađenog okoliša unutar društvenog, ekonomskog i kulturnog konteksta socijalističke Jugoslavije te refleksija tih procesa na području današnjih nezavisnih država nakon njenog raspada. Istraživanja će nastojati raspoznati i kritički interpretirati arhitektonske i urbanističke modele i procese koji su predstavljali kulturni i socijalni doprinos modernizacijskim procesima, te preispitati načine na koji se naslijeđe modernizacije nastavilo razvijati ili dekonstruirati u tranzicijskim i post-tranzicijskim okolnostima. Aktivnosti projekta su uz istraživanja u koja je uključeno 14  istraživačkih timova iz zemalja nasljednica Jugoslavije i konferencije koje će se održavati u svim zemljama uključenima u projekt (Zagreb, Skopje, Beograd, Split, Ljubljana), izložbe, publikacije i internetska stranica. Završna izložba na kojoj će biti prezentirani rezultati projekta bit će u Mariboru, europskoj prijestolnici kulture  2012.  Voditelji projekta su Vladimir Kulić (University of Florida) i Maroje Mrduljaš (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Podsjećamo, zagrebačke Nedovršene modernizacije održane su 1. i 2. listopada 2010. godine, a njihov glavni govornik bio je teoretičar marksizma i urbani geograf David Harvey. Tom prilikom Harvey je za Kulturpunkt, između ostalih stvari, dao svoje dubinsko viđenje krize u razgovoru koji možete pročitati ovdje.