Pop-up knjižara

Kulturni centar Beograd i šest malih izdavačkih kuća iz Srbije osmislili su projekt pokretne knjižare nezavisnih izdavača. 

beograd_pop-up_knjizara_630

U prostorijama Kulturnog centra Beograd (KCB), od 1. do 7. listopada po prvi će puta biti predstavljen koncept Pop-up knjižare, u sklopu kojeg će svoju produkciju izložiti šest nezavisnih izdavača bez vlastitog prodajnog prostora. Izdavačke kuće Arhipelag, Booka, Geopoetika, Gradac, Clio i Samizdat B92 ovaj su projekt osmislile po uzoru na pop-up prodavaonice i restorane koji se privremeno otvaraju na određenim lokacijama, a onda zatvaraju i kasnije premještaju na drugo mjesto. 

Direktorica Kulturnog centra Beograd Mia David istaknula je kako KCB kao javna organizacija financirana poreznim novcem ima obavezu promovirati kulturne vrijednosti: “Bilo nam je jako važno da napravimo dogovor sa izdavačima koji nemaju svoje knjižare i koji knjigu ne tretiraju kao robu, već kao kulturu i kao vrednost“. Pored prodaje knjiga u KCB-u, za vrijeme trajanja Pop-u knjižare bit će organizirani razgovori s autorima i predstavljanja knjiga. Prvo druženje zakazano je s piscem Vladimirom Arsenijevićem, dok će dan kasnije kroz razgovor s priređivačima Igorom Štiksom i Joe Shaw biti predstavljena knjiga Državljani i državljanstvo posle Jugoslavije. Do kraj tjedna bit će predstavljena još i francuska trilogija Milana Kundere, knjige Usporavanje, Identitet i Neznanje, te romani Alahove kćeri Nedima Gursela i Blistavo i strašno Bekima Fehmiua.

Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, glavni urednici koji su podržali ovakvo predstavljanje nezavisnog izdavaštva ističu kako je njihova namjera bila otvoriti prostor koji neće biti podređen zakonima profita te su na ovaj način povećali vidljivost izdavača koji se izdvajaju svojim kvalitetnim i promišljenim sadržajem. “Želimo da se izdvojimo iz jedne vrste šume, koji postoji u knjižarskom svetu, jer kada danas dođete u knjižaru, vi od inflacije knjiga ne možete valjano da dođete do onih koje mi objavljujemo. One stoje uglavnom na nepodesnim mestima u knjižarama, budući da nije reč o knjigama koje su orijentisane na širu, već na specifičnu čitalačku publiku. To je vid, ne toliko proširivanja, koliko stvaranja ozbiljnog efekta i uticaja na određenu grupu ljudi kojima se najčešće i obraćamo“, istaknuo je Zoran Hamović iz izdavačke kuće Clio.

KP / Izvor: KCB, Slobodna Evropa

 
Objavljeno
Objavljeno

Povezano