Kritika Već petnaest godina cijele pčelinje zajednice misteriozno nestaju. U Americi je desetkovana gotovo polovica košnica, a tako je i u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Uzrok katastrofe nepoznat je, pčelari ih ne pronalaze uginule na tlu niti je njihov prirodni neprijatelj poznat. Apis mellifera (pčela medarica) pojavila se na Zemlji prije 60 milijuna godina i neophodna je za ekonomiju i opstanak čovječanstva. Pčele su oprašivači čak 80 posto biljnih vrsta i bez njih bi voće i povrće moglo također nestati.
Markus Imhoof (1941.) švicarski je scenarist te filmski, kazališni i operni redatelj. U svom prvom dugometražnom dokumentarcu Više od meda (More Than Honey, 2012.), bavi se problemom globalnog izumiranja pčela. Produkcija filma trajala je punih pet godina, a Imhoof je o filmu izjavio: “Postoji trenutak u sukobu pčela i neoliberalne tržišne ekonomije u kojoj agent za oprašivanje stvara pritisak na pčelara koji, posljedično, stvara pritisak na pčele kako bi povećao njihovu efikasnost u oprašivanju. Pčela je postala radnik na traci, uređaj koji bi trebao funkcionirati na pritisak gumba. Možda zvuči pretenciozno, no rekao bih da je ovaj film nešto poput Chaplinovih Modernih vremena s pčelama u ulozi naratora”.
Restart label najavljuje film u redovnoj kino-distribuciji od 1. svibnja, a partner je filma Hrvatski pčelarski savez.
Hrvatski pčelarski savez utemeljen je 12. prosinca 1954. U Hrvatskoj je evidentirano približno 12 tisuća pčelara koji sveukupno posjeduju više od 660 tisuća košnica i godišnje proizvedu oko 8 tisuća tona sortnog (monoflornog) meda od 15 različitih vrsta medonosnog bilja. Hrvatski pčelarski savez kao krovna organizacija pčelara u Hrvatskoj danas ima oko 7,5 tisuća članova koji djeluju u 145 pčelarskih udruga čiji se broj svakim danom povećava. Da je Hrvatski pčelarski savez jedna od rijetkih dobro organiziranih poljoprivredno-gospodarskih asocijacija u Hrvatskoj, govori i podatak da su hrvatski pčelari unatrag nekoliko godina u sustavu sufinanciranja kroz Nacionalni pčelarski program kojim svake godine ostvaruju pravo na 18 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije na raspolaganju im je i 7,4 milijuna eura.
Osim zakonodavnog dijela i direktog sudjelovanja u zajedničkim poljoprivrednim politikama EU, ciljevi Saveza su razvoj i unapređenje pčelarstva kao gospodarske grane, objedinjavanje rada pčelarskih udruga, promocija pčelarstva u Hrvatskoj i svijetu, globalno očuvanje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica, znanstveno-istraživački rad na području pčelarstva i apiterapije, edukacija pčelara i konzumenata pčelinjih proizvoda kroz znanstveno-stručno glasilo Hrvatska pčela, mjesečnik koji kontinuirano izlazi od 1881. godine, što ga svrstava u 5 najstarijih časopisa na svijetu. Hrvatski pčelarski savez aktivni je član svjetske znanstvene organizacije “Apimondia” kojoj je primarni cilj otkrivanje uzroka nestajanja pčelinjih zajednica i traženje adekvatnog rješenja za njihov opstanak.
Izvor: Restart
ObjavljenoObjavljeno
