Tema Izbor iz tjedna u medijima
Piše: Vatroslav Miloš
Danas, dan nakon parlamentarnih izbora, stvari su jasne, ili barem relativno jasnije. Nakon 99,9 posto obrađenih glasačkih listića u 12 sati, računica je – pogotovo za SDP i HDZ – neumoljiva: Domoljubna koalicija u Saboru sada ima 59 mjesta, a Hrvatska raste 56 mjesta. Niti jedna od dvije “velike” političke opcije nema potrebnu većinu za sastavljanje vlade, a MOST – ujedno i najveće iznenađenje ovih, ako ne i svih dosadašnjih izbora – sa osvojenih 19 mandata postao je ključ za sljedeće četiri godine, iako ne treba zanemariti niti osam mandata manjinskih zastupnika. IDS-ova koalicija osvojila je 3 mandata i najavila potporu SDP-ovoj koaliciji, dok su po dva mandata osvojili HDSSB i Stanka rada i solidarnosti Milana Bandića te je po jedan mandat pripao Živom zidu i koaliciji Uspješna Hrvatska. Najveći gubitnik ovih izbora je ORaH koji s troje zastupnika u prošlom sazivu spao na – niti jednog. Na ovim smo parlamentarnim izborima po prvi puta imali pravo na preferencijalni glas: prema sadašnjim rezultatima njih 48 505 dobio je Zoran Milanović, 42 925 Tomislav Karamarko, a Božo Petrov – 26 946. Treba napomenuti da su ovo i dalje privremeni nepotpuni rezultati izbora, a one konačne i potpune, koji doduše neće bitno mijenjati sliku parlamenta, bit će obavljeni za tjedan dana, nakon ponovljenih izbora na određenim glasačkim mjestima u 4, 5, 7, i 9. izbornoj jedinici. Ovaj ne pretjerano zanimljiv politički triler tik je pred raspletom, ali dalje se ne zna kome će se prikloniti Božo Petrov. Ako konzultirate Mirelu Holy, to je nedvosmisleno HDZ. Ako pak konzultirate Borisa Dežulovića, to nije niti bitno, bitka je izgubljena onako i ovako.
Istovremeno, izbjeglička kriza koja ne jenjava kao da nam prolazi ispod radara. Od sredine rujna kroz našu zemlju prošlo je više od 330 tisuća ljudi u potrazi za boljim životom, a njihov broj se ne smanjuje. Dora Šustić, autorica teksta Razgovori s noćnih vlakova objavljenog na Mufu, zajedno s Kryštofom Kalinom radi na dokumentarnom filmu o izbjegličkoj krizi u središnjoj i jugoistočnoj Europi, koji bi trebao izaći na proljeće 2016. godine. “Njihov je cilj”, ističe se u tekstu, “dokumentirati priče ljudi koji bježe pred nasiljem, glađu i siromaštvom, te otkriti slojevitu problematiku kratkoročne i dugoročne pomoći u izbjegličkim kampovima i prihvatilištima u europskim gradovima. U rujnu, nakon volontiranja na austrijsko-mađarskoj granici, slijedili su vlakove te put koji izbjeglice moraju proći od Tovarnika i Opatovca, hrvatsko-srpske granice, sve do izbjegličkoga kampa u Traiskirchenu i berlinskih kampova Lageso i Wilmersdorf”. Dio njihovih svjedočanstava naći ćete ovdje.
Škrinja prepuna nikada uručenih pisama iz 17. i 18. stoljeća, od kojih neka nisu niti otvorena, već je skoro 90 godina u posjedu Haškog poštanskog muzeja, no tek je nedavno dospijela u ruke stručnjaka sa sveučilišta u Leidenu i Oxfordu, s MIT-a i Yalea. Nekih 2600 pisama, od kojih je 600 neotvoreno, pisana su na francuskom, nizozemskom, španjolskom, talijanskom i latinskom, nikada nisu uručena, a sadrže korespondenciju svih klasa i svjedoče o lingvističkom, kulturnom, običajna pa i ortografskom bogatstvu minulih vremena. Više možete saznati u članku Maev Kennedy u The Guardianu.
Trilogija Phillipa Pullmana His Dark Materials (“Njegove tamne tvari”), jedno od popularnijih djela književne fantastike, bit će adaptirana za televiziju u produkciji BBC-a. Trilogiju čine romani Polarno svjetlo, Tanki bodež, Jantarni dalekozor (u hrvatskom prijevodu dostupni u nakladi SysPrint), a autor je izrazio zadovoljstvo najavljenom adaptacijom: “Posljednjih godina svjedočimo kako duže priče – bilo da se radi o adaptacijama (poput Igre prijestolja) ili originalima (poput Obitelji Soprano i Žice) – u televizijskom formatu itekako mogu pružiti duboku karakterizaciju i visoku napetost tako što događajima i posljedicama omogućuju primjerenu količinu vremena da ostave utisak, odnosno da se razviju”.
Umro je René Girard, jedan od najcjenjenijih knjževnih teoretičara i povjesničara 20. stoljeća čije su ideje i teorije utjecale i na suvremenu antropologiju, teologiju, sociologiju i filozofiju. “Čitali su ga svjetski vođe, citirali ga francuski mediji. Girard je utjecao i na pisce, poput Nobelovca J.M. Coetzeea i češkog pisca Milana Kunderu, no nikada nije imao pomodnu etiketu kakve su uživali njegovi kolege strukturalisti, poststrukturalisti, dekonstrukcionisti. Njegove preokupacije nikada nisu bile u trendu, ali su uvijek bile bezvremenske”, stoju u nekrologu na Stanford Reportu.
Objavljeno
