Blic Piše: Matija Mrakovčić
Izmjene Zakona o porezu na dohodak stupaju na snagu 1. siječnja 2015. i to je osamnaesti put da se Zakon mijenja od 1993. godine. Promjenama Zakona predviđeno je povećanje osobnog odbitka te promjene poreznih razreda, no i manji prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave kojima je porez na dohodak pojedinačno najznačajniji izvor financiranja.
Poreznim izmjenama proračun će izgubiti oko 2,5 milijardi kuna, što za lokalni proračun znači smanjenje ukupnih prihoda poslovanja od 9 posto. Dio tog gubitka navodno će se kompenzirati povećanjem potrošnje građana zbog povećanja neto plaća, no s obzirom da će se zapravo osjetno povećati tek one plaće koje sada iznose oko 8000 kuna (koju je još 2011. primalo tek oko 10 posto svih zaposlenih), nerealno je očekivati i veću potrošnju većeg dijela građana. Također, pad prihoda od poreza na dohodak ugrozit će decentralizirane funkcije poput osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, kulturnih djelatnosti. Kao odgovor na zakonske promjene jedinice lokalne samouprave najavile su povećanje prireza ili poskupljenje komunalnih usluga, čime će u jednom potezu pronaći svrhu povećanja neto plaće pojedinca.
Tako je, naprimjer, Rijeka najavila smanjenje materijalnih troškova uprave i zaposlenika gradskih ustanova te povećanje prireza na 15 posto, dok će Split zadržati iznos prireza, ali će za 10 posto povećati komunalne naknade. Zagreb neće povećavati prirez, no izvjesno je da će komunalije i druge javne djelatnosti, poput cijena vrtića, poskupiti. Gdje je kultura u svemu tome?
Javne potrebe u kulturi u prijedlogu riječkog proračuna za 2015. smanjene su za gotovo milijun i pol kuna u odnosu na 2014. godinu (osim programa zaštite kulturnih dobara čiji je iznos povećan), dok su kapitalna ulaganja u objekte kulture gotovo utrostručena (Rikard Benčić i HNK), a rezidencijalnim programima namijenjeno je točno nula kuna. U prijedlogu proračuna Grada Splita za 2015. godinu povećana su financijska sredstva za institucionalnu kulturu, dok je stavka “Udruge, neprofitne organizacije i pojedinci” po kulturnim sektorima i djelatnostima ostala nepromijenjena.
Prema prijedlogu proračuna za 2015. godinu, u Zagrebu će se najviše sredstava smanjiti osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, javnim zdravstvenim ustanovama i općim programima socijalne zaštite, nevladinim udrugama, pogotovo onima iz područja ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, zaštite i pomaganja žrtvama nasilja te udrugama mladih kojima su iznosi financiranja gotovo prepolovljeni u odnosu na 2014. Sredstva za djelatnost kulture su u odnosu na 2014. smanjena za gotovo 5 posto. Doduše, redovna djelatnost ustanova u kulturi, stavka kolokvijalno poznata kao hladni pogon, gotovo je nepromijenjena, dok su programska sredstva prosječno po vijećima smanjena za 20 posto. Najveći rezovi u financiranju vidljivi su na vijeću za inovativne umjetničke i kulturne prakse gdje su sredstva doslovno prepolovljena u odnosu na 2014. godinu. HNK Zagreb i dalje će primati 42 milijuna kuna iz proračuna Grada. Kod financiranja Centara za kulturu, gradskim će ustanovama biti podijeljeno 2 455 000 kuna, a nezavisnoj produkciji tek 460 000 kuna.
Savjet mladih pri gradskoj Skupštini podnio je amandmane, između ostalog, na poražavajuće iznose financiranja nezavisne kulturne produkcije, sektora koji Zagrebu osigurava vidljivost na domaćoj i međunarodnoj kulturnoj sceni te čiji su program redovito besplatni za javnost za razliku od ustanova obilno financiranih iz gradskog proračuna. Jedan od njih predlagao je da se inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama poveća budžet tako što će se milijun i pol kuna uzeti Stručnoj službi gradonačelnika za potrebe informatizacije. Odgovor zamjenice gradonačelnika na predloženi amandman savršeno jasno ocrtava položaj nezavisne kulture u cijeloj priči i odnos trulih institucionalnih struktura prema njoj: “Planiranim sredstvima osigurava se redovito funkcioniranje ustanova u kulturi koje su i nositelji kulturne djelatnosti Grada Zagreba”.
Već dugo traje uvijek ista borba s vjetrenjačama, a ove su joj godine, zahvaljujući prvo novom Zakonu o radu pa sada i Zakonu o porezu na dohodak, zakonski pridodane i nove stavke: obrazovanje, socijala i mladi. Time su službeno u nepovoljniji položaj dovedene sve djelatnosti zbog kojih javna služba i postoji. Paradoksalno, povećani su izdaci za administraciju Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, financiranje vjerskih i privatnih vrtića je stabilno, a posebno povećanje za čak 130 posto bilježi kapitalni projekt izgradnje groblja za kućne ljubimce. Sjednica Gradske skupštine na kojoj će biti izglasan konačni proračun za 2015. godinu najavljena je za ponedjeljak, 22. prosinca.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
