Kako opstati, kako graditi

Sredinom prosinca u Europskom domu u Zagrebu održan je forum Od otpornosti prema održivosti: Izgradnja kulturnih ekosustava kroz regionalnu suradnju kojim je Kooperativa – Regionalna platforma za kulturu obilježila deset godina postojanja. Kooperativa kroz to razdoblje djeluje kao regionalna mreža koja okuplja organizacije i platforme u području kulture, čiji se članovi od osnutka zalažu za razvoj politika koje bi olakšale regionalnu suradnju u umjetnosti i kulturi. Stoga su s ciljem daljnjeg promišljanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kulturne suradnje u jugoistočnoj Europi na forumu okupili umjetnike, kulturne radnice, kao i donositelje odluka iz raznih područja.  

Različiti načini organiziranja i financiranja kulturne suradnje bili su teme panela Institucionalni okviri regionalne kulturne suradnje, na kojem su sudjelovale Alice de Prascau iz Francuskog instituta i Fanny Bouquerel iz Fondacije Roberto Cimetta, a objema se pridružila moderatorica Polona Torkar iz Društva Asociacija. Alice de Prascau je opisala osnove funkcioniranja Francuskog instituta koji – unatoč direktnom financiranju iz javnih sredstava francuske države – posljednjih godina doživljava smanjenje budžeta, dok je Fanny Bouquerel govorila o različitim kulturnim sustavima u EU, kao i ograničenim kapacitetima europskih fondova za oblikovanje kulturnih politika. Naime, ingerenciju nad kreiranjem kulturnih politika imaju ministarstva kulture država članica EU, dok europski fondovi uglavnom služe kao važan izvor financija, ali bez uzimanja u obzir specifičnih konteksta i organskih suradnji. Zbog potrebe za izmjenom takvog odozgo-prema-dolje modela, Bouquerel je upozorila na značaj grassroots savezništva kao jedinog jamstva stabilnosti organizacija, kao i jačanja njihovih kapaciteta za zagovaračke aktivnosti. Popratna rasprava iskristalizirala je ideju različitih Europa – drugim riječima, potrebu da se kulturne politike donose po participativnom grassroots modelu koji bi uvažavao specifičnosti različitih regija i organskih suradnji koje na tim prostorim nastaju.

Jedna od osnivačica Kooperative, Milica Pekić, u svom se pak predavanju osvrnula na proteklih deset godina zajedničkog rada i postignuća platforme. Iako jedan od glavnih ciljeva – osnivanje regionalnog fonda za programsku razmjenu – još uvijek nije ostvaren, i iako, kako kaže Pekić, “još uvijek nemamo stabilnu financijsku potporu za regionalnu produkciju, suradnju i razmjenu, ono što je Kooperativa omogućila mreža je čvrstih društvenih odnosa, veza, partnerstava i prijateljstava. Imamo međusobno povjerenje i poštovanje za sav rad koji smo zajedno stvorili, iskustvo zajedništva i jedinstveno znanje i organizacijske modele koje smo stvorili kroz suradničku praksu”. Nezavisna scena laboratorij je novih modela udruživanja, upravljanja i suradnje kojima se reimaginira koncept javnog dobra, zaključila je Pekić.

Na panelu Prema otpornosti: izgradnja suradnje odozdo prema gore, održanom tijekom drugog dana foruma, Ana Abramović, predstavnica mreže Klubtura, opisala je programe razmjene i suradnje koje mreža provodi, kao i njihov participativni proces odabira projekata u koji su uključeni i članovi mreže i prijavitelji. Proširujući temu participativne dodjele bespovratnih sredstava, Carmen Dupont predstavila je publici Fund Action – živi eksperiment koji okuplja organizacije koje distribuiraju sredstva u zajednici aktivista. Kooperativa, koju je predstavljala njezina koordinatorica Tihana Pupovac, prezentirala je neke od problema s kojima se platforma suočava u pokušaju osnivanja fonda za potporu kulturnoj suradnji u regiji u kojoj su, unatoč svim poteškoćama, desetljećima uspješno održavane suradnje u području kulture. Naposljetku, uključena kao inicijator različitih aktivnosti usmjerenih na održavanje mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika, Marie Le Sourd iz mreže On the Move podsjetila je na problem prekarne pozicije svih onih koji rade u kulturnom sektoru. U raspravi koju je moderirao Luka Knežević Strika, član upravnog odbora Kooperative, naglašena je nužnost rada na ukidanju rigidnosti projektne logike i razvijanju novih modela raspodjele bespovratnih sredstava, da se ne bi dogodilo, kako je to rekao Knežević Strika, da “dok mi hakiramo sustav, sustav ne hakira nas”.