Nema opravdanja!

Piše: Matija Mrakovčić

“Sve dok se u javnom simboličkom prostoru ne odbace svi jugoslavenski simboli nad modernim hrvatskim nacionalnim i državnim identitetom, trajno će stajati sjena jugoslavenstva kao povijesnog normativa nasuprot hrvatstvu kao provizoriju i povijesnom ekscesu. Kome nije jasno o čemu je riječ, predlažem da svaki dan sluša Treći program Hrvatskog radija i ‘postmodernu’ neojugoslavensku ‘dekonstrukciju’ i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne više novcem stanovitih zaklada već hrvatskih poreznih obveznika”, kazao je tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović u intervjuu Glasu Koncila prije dvije godine.

Sabor Republike Hrvatske 4. ožujka 2016. smjenio je ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Gorana Radmana i postavio na mjesto v.d.-a Sinišu Kovačića. Uskoro je glavni urednik Trećeg programa Hrvatske televizije Dean Šoša, koji je od 2012. sa skromnim budžetom osmislio kvalitetan program koji je premašio po gledanosti mnoge tipski srodne kanale europskih zemalja, stavio svoj mandat na raspolaganje. Protiv smjene Deana Šoše s mjesta glavnog urednika Trećeg programa HTV-a oglasili su se Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo filmskih kritičara te inicijativa Kulturnjaci 2016. 

Urednica Trećeg programa Hrvatskog radija Rajka Rusan odmah je po dolasku nove vlasti smijenjena, a njezino mjesto je imenovana Nevenka Dujmović. Prvi potez v.d. urednice Dujmović bio je otkaz suradnje na emisiji Okrugli stol ponedjeljkom Katarini Luketić i Hajrudinu Hromadžiću, a prema najnovijim odlukama ukinute su emisije Jutro na Trećem Ivice Prtenjače, kompletna dokumentarna produkcija kroz emisije Skrivena strana dana i Audio.doc Ljubice Letinić, te emisije Gordane Crnković posvećene regionalnoj književnosti – Lica okolice Dinka Telećana i Pojmovnik postjugoslavenske književnosti koju je vodio Boris Postnikov. 

Slijedom tih odluka, pokrenuta je inicijativa “protiv radikalnih promjena programskih shema Trećih programa Hrvatske radiotelevizije, udara na vjerodostojnost i sekularnost istih”, pod nazivom Sloboda Trećima koja je svoje djelovanje oglasila noćnom akcijom grafitiranja te prosvjednom akcijom ispred Općinskog građanskog suda na kojem je počeo proces koji je protiv novinara i kolumnista Ante Tomića pokrenuo Zlatko Hasanbegović zahtijevajući da mu plati trideset tisuća kuna za duševne boli. Hrvatsko novinarsko društvo izrazilo je prosvjed zbog, kako navode, svjesnog uništavanja programa HRT-a što ga provodi v.d. vodstvo javne radio-televizije, ističući da su događaji na trećim programima radija i televizije ravni kulturocidu. HND upozorava da v.d. vodstvo javne radio-televizije “za radikalne promjene, koje čak zadiru u jesensku shemu, nema nikakvih ovlasti'”, a priopćenjem su se javili članovi ovogodišnje Ocjenjivačke skupine za radijsko novinarstvo koji su dodijelili nagradu HND-a Marija Jurić Zagorka Ljubici Letinić. 

Kulturnjaci 2016 obratili su se otvorenim pismom Nevenki Dujmović, v.d. urednice Trećeg programa Hrvatskog radija. “Tijekom 25 godina hrvatske države, Trećem programu HR-a je u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu, pa čak i unatoč odašiljaču besramno slabog dometa – ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja”, pišu Kulturnjaci.

Emisija Jutro na Trećem najslušanija je emisija Trećeg programa s 40 000 slušatelja dnevno, a “gubitak takve platforme zasigurno će se osjetiti i utjecati na cjelokupni prostor kritičke recepcije, kulturnog dijaloga i kreativnog znanja ne samo u kontekstu radija već i unutar ostalih medija umjetničkog rada”, dok ukidanje emisija Lica okolice te Pojmovnik postjugoslavenske književnosti “pridonosi mentalnoj i duhovnoj izolaciji”. Posebno zapanjuje ukidanje dokumentarnog programa urednice Ljubice Letinić, koja “već godinama uz sebe okuplja mlade autore, koje upoznaje s mogućnostima radija i inficira ih ljubavlju za ovaj samozatajni medij na način koji ne mogu naučiti niti na jednom fakultetu, niti u jednoj redakciji”.

Nema opravdanja za programsku politiku koja nastoji srušiti sve ono što su prethodnici s mukom i trudom izgradili, politiku koja svojim ponajboljim ljudima oduzima glas, a daje ga ljudima bez ili s upitnim radijskim iskustvom i novinarskim standardom, ali snažne ideološke zacrtanosti, ističu Kulturnjaci. “Želimo naglasiti da itekako držimo do Trećeg programa Hrvatskog radija kao javnog servisa. Financiran sredstvima građana, ovaj radio zauzvrat čuva i nudi osmišljene kritičke i umjetničke sadržaje čiji zadatak nije kvantiteta nego kvaliteta, promocija raznolikosti kao društvenog blaga, te širenje horizonata njegovih slušatelja. Jasno je da kao takav Treći program Hrvatskog radija ne može, ali i ne mora konkurirati ostalim medijima, niti smije biti ideološki instrumentaliziran”. 

Otvorenim se pismom obratilo i Hrvatsko društvo pisaca koje je od Siniše Kovačića, Nevenke Dujmović i Krešimira Čokolića očekuje da se javno izjasne o motivima i ciljevima “ovakve, antikulturne i antisuvremene, uredničke politike”.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.