Tema Piše: Matija Mrakovčić
Republika Hrvatska ima povijest zajedničkih prostora, omladinskih klubova i društvenih domova, u kojima je živjela alternativna kultura, prostora koje je njihovim korištenjem proizvodila lokalna zajednica, prostora opuštanja i rada, zabave i važnosti, prostora u kojima su građani dijelili slobodno vrijeme, a nisu nužno plaćali ulaznicu za to. Danas, po nestanku svih tih prostora društvenosti, novi se tek trebaju osmisliti, prilagoditi svakoj lokalnoj zajednici, njenim potrebama i zajedničkim problemima. Društveno-kulturni centri mogu biti važna mjesta okupljanja građana i aktivnog uključivanja lokalne zajednice u raznolike aktivnosti organizacija civilnog društva i šire. Pored osiguravanja povećanog pristupa kulturi i kreativnim aktivnostima, oni su i prostori u kojima se ostvaruje socijalna integracija kroz razvoj raznovrsnih interkulturnih programa, društveno poduzetništvo koje pridonosi socijalnom uključivanju i zapošljavanju te različiti oblici neformalnih edukacijskih programa kojima se potiče cjeloživotno obrazovanje različitih društvenih skupina.
U okviru konferencije Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru, koja se od 13. do 15. listopada održava u staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj 87, predstavljene su prilike za razvoj društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj putem mehanizama Integriranih teoritorijalnih ulaganja (ITU) te u sklopu Europskog socijalnog fonda (ESF).
U okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. te Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” 2014.-2020. za provedbu aktivnosti namijenjenih održivom urbanom razvoju u najvećim urbanim centrima u Republici Hrvatskoj putem integriranih teritorijalnih ulaganja osigurano je 345,35 milijuna eura. ITU mehanizam uveden je s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda. Kandidati za financiranje aktivnosti su sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja koje su obuhvatile integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima. Kao što je na tribini istaknula konzultantica Ivana Katurić, ciljevi mehanizma ITU u Hrvatskoj poprilično su heterogeni: uključuju razvoj poslovne infrastrukture (inkubatori, akceleratori), sustav toplinarstva, razvoj kulturne baštine za turističku djelatnost, čisti urbani promet, aktivnosti za mlade, deinstitucionalizaciju socijalnih i zdravstvenih usluga te korištenje napuštenih industrijskih i vojnih prostora (tzv. brownfield). Ciljeva je mnogo, većina ih nije kompatibilna, a za razliku od Hrvatske, većina zemalja EU odlučila se za samo jedan cilj.
Što se tiče korištenja mehanizama ITU za razvoj napuštene infrastrukture u Zagrebu, Jelena Ricov iz Ureda za programe i projekte Europske unije, istaknula je Pogon Jedinstvo kao prvi projekt koji bi sljedeće godine mogao u realizaciju. Stara vojna bolnica u kojoj se odvija konferencija izgledno neće biti obnovljena u sljedećih nekoliko godina, a Grad polaže velike nade u razvoj centra za osobe sa invaliditetom na Kajzerici. Ideja koja nosi mehanizam ITU je decentralizacija, što s obzirom na izgled sustava u Hrvatskoj ne izgleda lako ostvarivo. Također, među odabranim urbanim konglomeracijama (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar, Pula) postoji razlika u lokalnim budžetima, no u manjim lokalnim sredinama manje je zainteresiranih aktera pa se može očekivati lakša implementacija mjera.
Tijekom rasprave postavljeno je pitanje kako definirati infrastrukturu kao brownfield (napušteni prostor prethodne vojne ili industrijske namjene) i sadržajno ga osmisliti kao društveno-kulturni centar? Putem mehanizama Europskog socijalnog fonda moći će se provoditi aktivnosti integracije ranjivih društvenih skupina, što je jedan od sadržaja takvih centara, iako je za sam ESF nevažno u kojem će se prostoru odvijati te aktivnosti. Problem koji se pojavio jest definicija brownfielda kao napuštenog prostora, dok je situacija na terenu u spomenutim gradovima takva da platforme organizacija civilnog društva prostore poput bivše vojarne Rojc u Puli ili Doma mladih u Splitu već koriste, dakle oni nisu napušteni. Kao što su istaknule Katurić i Ricov, trebalo bi mijenjati definiciju u Operativnim programima tako što će zainteresirani akteri istovremeno podnijeti identičan zahtjev prema Ministarstvu.
Jedna od ideja koja se pojavila bila je izlazak organizacija iz prostora u kojima trenutno djeluju, čime bi oni “postali” napušteni te bi se po odobravanju projekata akteri u prostor vratili. Koliko god ta ideja možda zvučala smiješno, identičan je primjer predstavio Werner Wiartalla iz berlinskog UFA Fabrika. Skupina mladih aktivista i umjetnika uselila je u prostor bivših filmskih studija u Berlin-Tempelhofu 1979. godine i izgradila jedinstveni centar za umjetnost, kulturu i održivosti. Nakon okupacije prostora, željeli su potpisati ugovor o korištenju s lokalnim vlastima, no gradonačelnik ih je odbio s obrazloženjem da su ilegalno zaposjeli prostor. Nakon što su na jedan dan napustili zgrade, ugovor je potpisan.
Za razliku od mehanizama ITU koji smjeraju obnovi i razvoju infrastrukture, takozvanoj hard varijanti, u sklopu Europskog socijalnog fonda predviđen je razvoj programa, takozvana soft varijanta. Mogućnosti financiranja predstavile su Stela Fišer Marković iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te Anastazija Magaš-Mesić iz Ministarstva kulture. Ministarstvo će najvjerojatnije u ožujku 2017, nakon provedene javne rasprave, raspisati natječaj pod nazivom Kultura u centru za potporu razvoju javno-civilnog partnerstva. Podsjećamo, u Republici Hrvatskoj jedina ustanova koja funkcionira prema tom modelu upravljanja zagrebački je Pogon. Natječaj će biti raspisan s ciljem jačanja sudioničkog upravljanja i sve aktivnosti morat će biti usmjereni tom cilju, tako da se neće moći aplicirati samo za obnovu prostora. Ured za udruge raspisat će, očekivano u siječnju 2017, natječaj pod nazivom Prostori sudjelovanja za razvoj programa društveno-kulturnih centara, provedbu programa organizacija civilnog društva te male adaptacijske zahvate. U oba slučaja prijavitelji su udruge, a jedinice lokalne i regionalne samouprave – partneri.
ObjavljenoObjavljeno
