Kritika Piše: Vatroslav Miloš
Priča o ostavštini Franza Kafke dobro je dokumentirana. Kafka je oporučno Maxu Brodu ostavio čitav niz objavljenih i neobjavljenih rukopisa i instruirao ga da ih nakon njegove smrti spali. Brod, koji je pred nacističkom okupacijom iz Praga izbjegao u Palestinu, ignorirao je autorove želje i svijetu učinio dostupnim neka od njegovih najutjecajnih djela, poput Procesa i Zamka.
Brod je umro 1968. godine i, uz izričite upute da se korpus sačuva u neizmjenjenom stanju, oporučno ostavio ostatak rukopisa svojoj tajnici Esther Hoffe. Kako se doznaje iz sudskih dokumenata, rukopise je trebala “objaviti i osigurati da nakon njezine smrti Kafkina književna ostavština bude povjerena prikladnoj instituciji”.
Već se 1973. otkrilo da Hoffe nudi rukopise raznim aukcijskim kućama, a izraelsko je državno odvjetništvo reagiralo objavivši kako “prema Brodovoj oporuci nema pravo rasparčavati dokumente”. Hoffe je umrla 2007. godine, a rukopisi su oporučno prešli u vlasništvo njenih kćeri, Eve i Ruth Hoffe koje su, godinu dana kasnije, pri švicarskome sudu zatražile pravo na upravljanje ostavštinom.
Spor koji je trajao 42 godine riješen je prošloga tjedna kada je sud u Tel Avivu presudio da se dokumenti imaju povjeriti Izraelskoj nacionalnoj knjižnici. “Brodova je posljednja želja bila da njegovo životno djelo, njegova materijalna ostavština, u cijelosti bude povjereno javno dostupnim arhivima”, stoji u presudi.
Poznato je da se dio dokumenata nalazi u oksfordskoj Bodleiani te da je originalni rukopis Procesa prodan Njemačkom književnom arhivu u Marbachu, a sada se očekuje da će i ostatak Kafkinog književnog korpusa – nakon što ga, kako najavljuju iz Izraelske nacionalne knjižnice, objave na svojim internetskim stranicama – biti dostupan javnosti.
ObjavljenoObjavljeno
