Tema Piše: Matija Mrakovčić
“Mi smo apsolutno protiv plana B, jer je to prodaja autocesta, a suštinski problem je što je autoceste zakonom zabranjeno prodavati. Taj posao mora dobiti odobrenje na referendumu shodno odluci Ustavnog suda i mi ćemo kao inicijativa Ne damo naše autoceste tražiti zaštitu Ustavnog suda i upozoriti što se događa”, najavio je čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić prije desetak dana u razgovoru za Novi list.
Ipak, u srijedu, 27. svibnja, Državni ured za upravljanje državnom imovinom otvorio je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona kojim bi se putem javne ponude privatizirao dio HAC-a d.o.o. Prvo bi se imovina trgovačkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. prenijela na Republiku Hrvatsku, potom bi se društvo s ograničenom odgovornošću Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine preoblikovalo u dioničko društvo te prijenijelo dio poslovanja na novo društvo. Tada bi na red došao postupak privatizacije tog, novoosnovanog, trgovačkog društva putem inicijalne javne ponude (IPO).
Preduvjet je donošenju ovoga Zakona promjena Zakona o cestama, također u postupku javnoga savjetovanja. Njime se želi propisati da na vrijeme do 50 godina određene poslove iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta obavlja trgovačko društvo (d.d.) koje su Hrvatske autoceste d.o.o. osnovale.
Cilj je zakona o razduživanju i preoblikovanju društava te privatizaciji stvaranje pravnog okvira da se na novoosnovano trgovačko društvo koje nije zaduženo, na vrijeme do 50 godina prenesu poslovi Hrvatskih autocesta d.o.o. te da se 60% dionica toga društva privatizira. Prema projekcijama, ovom bi se transakcijom javni dug (čiji je sastavni dio 2014. postao i dug navedeniih društava) smanjio za otprilike četiri postotna poena, a očekivani je prihod javne ponude dionica novoosnovanog društva 1,5 milijardi eura. Tim bi novcem RH trebala isplatiti kreditore do visine od 458 milijuna eura, a Hrvatske autoceste d.o.o. koristit će ostatak za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita, primarno komercijalnih banaka. Nakon toga, očekuje se da bi dug na Hrvatskim autocestama d.o.o. iznosio 2060 milijuna eura, a na Republici Hrvatskoj 454 milijuna eura.
“Potrebno je naglasiti da se modelom B ne rješavaju stvarni problemi zbog kojih se krenulo u cijelu priču oko koncesije i mi se ovom odlukom Ustavnog suda vraćamo na poziciju koju od početka zagovaramo, a to je da jedino za model reprograma dugova nije potrebno provesti referendum. Za sve ostale odluke i ostale modele koji bi bili bitno slični koncesiji, Vlada će morati provesti referendum i pitati građane što misle o tome”, istaknuo je po odluci Ustavnog suda Enes Ćerimagić, pravnik inicijative. Takozvani model C uključuje reprogram duga, restrukturiranje gdje su moguće uštede u samim tvrtkama i promjenu načina upravljanja javnim tvrtkama te stručnu i građansku kontrolu javnih resursa.
Prijedlozi oba zakona na javnoj su raspravi do 10. lipnja, no vremena i mjesta za organiziranje referenduma nema. Naime, večeras u ponoć počinje prikupljanje potpisa za referendum o promjeni Zakona o referedumu, ali i Ustava, koji bi trebao osigurati veću mogućnost izravnog odlučivanja građanima. Nažalost, uz sve “uzbudljivosti” i “dramatične obrate” na Markovu trgu koji se tiču samo nekih, ono što se zaista tiče svih građana gotovo ni ne prodire u javnost.
Objavljeno Objavljeno
