Europska kultura u brojkama

Kultura je u proteklih pet godina u zemljama Europske unije poskupila u prosjeku za 11.9 posto, uključujući cijene usluga (ulaznice za kina, kazališta, koncerte, muzeje, zoološke vrtove, RTV pretplatu i iznajmljivanje opreme), kao i knjiga i tiskanih medija.

Prema statistici Eurostata za razdoblje od 2005. do 2010. godine, kultura igra važnu ulogu u svakodnevnom životu građana EU, ali se podaci o njenim potencijalima i cijenama bitno razlikuju od zemlje do zemlje.

Najveće poskupljenje zabilježeno je u zemljama kandidatima za ulazak u “europsku obitelj” – na Islandu, koji se drastično suočio sa posljedicama globalne financijske krize, proizvodi i usluge u kulturi u širem smislu poskupjeli su proteklih pet godina za 52.8 posto, a u Turskoj za 51.4 posto. U Hrvatskoj je, uspoređujući sa spomenute dvije države, došlo do znatno nižeg poskupljenja – 15.9 posto. Da opća financijska kriza nije utjecala na isti način na članice i kandidate za članstvo u EU, pokazuje primjer Grčke, koja je prošle godine bila na rubu bankrota, a kultura je u toj zemlji u proteklih pet godina poskupjela 17.7 posto.

Među 27 zemalja članica EU po povećanju cijena u kulturi prednjače Latvija (37.9 posto), Bugarska (36.6), Rumunjska (35.2), Mađarska (29.7), Litva (28.6), Estonija (27), ali da ni situacija među mlađim članicama nije ista, pokazuje podatak da je u Sloveniji, na primjer, zabilježeno poskupljenje od tek 15.6 posto. Najmanja poskupljenja proizvoda i usluga u kulturi zabilježena su u Švicarskoj (4.1), Irskoj (5.4) Nizozemskoj (7.6), Njemačkoj (8.4), Francuskoj (8.8), Portugalu (8.9) i Austriji (9.5), a ostalim zemljama indeks je ispod 20 posto, uključujući Veliku Britaniju, gdje iznosi 14.5 posto.

Ukupno gledano, u zemljama EU i kandidatima za članstvo u EU, u proteklih pet godina najmanje su poskupjele knjige – 6.5 posto, a najviše novine – 17.5 posto. Ostali proizvodi i usluge (ulaznice za kina, kazališta, koncerte, muzeje, zoo, RTV pretplate i iznajmljivanje opreme), poskupjeli su 13.3 posto, što u svim zemljama obuhvaćenih istraživanjem znači ukupno povećanje cijena u prosjeku od 11.9 posto.

Malta je jedina zemlja EU u kojoj je zabiljležen pad cijena i knjiga i usluga u kulturi, ali ukupno poskupljenje i u toj zemlji, s obzirom na povećanje cijena novina od 20 posto, iznosi za proteklih pet godina 12.4 posto. Knjige su nešto jeftinije nego prije pet godina i na Cipru, Malti, u Nizozemskoj, Norveškoj i Švicarskoj, dok su najviše poskupjele u Latviji, Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi, Slovačkoj i Rumunjskoj. Novine su najviše poskupjele u Rumunjskoj – čak 80.1 posto, a samo su u Poljskoj pojeftinile u proteklih pet godina.

Statistika Eurostata odnosi se i na broj zaposlenih u kulturi, broj studenata umjetničkih fakulteta, kao i na uvoz i izvoz. U zemljama EU 2009. godine živi 1.5 milijun zaposlenih pisaca i kreativaca (kipari, slikari, kompozitori, glazbenici, pjevači, koreografi, plesači, glumci, režiseri i drugi kreativci, uključujući i novinare), što je 0.7 posto od ukupnog broja zaposlenih. Najveći broj ih je u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Među zemljama-članicama EU, broj pisaca i umjetnika u ukupnom broju zaposlenih kreće se između 0.1 posto (Rumunjska) i 1.5 posto (Finska i Švedska).

U 27 zemalja EU tijekom školske/akademske 2007/2008. godine ukupno je registrirano 725 tisuća studenata umjetnosti, što je 3.8 posto ukupnog broja studenata. Najveći prosjek studenata umjetničkih fakulteta – u odnosu na ostale – zabilježen je u Velikoj Britaniji, Irskoj, Finskoj i na Cipru. Među zemljama-kandidatima za članstvo u EU, taj prosjek iznosi 2.9 na Islandu i 2.6 u Hrvatskoj, odnosno 1.8 u Makedoniji i 1.4 u Turskoj.

Poseban dio izveštaja Eurostata čine i rezultati istraživanja javnog mišljenja (Eurobarometer) iz 2007. godine o kontaktima s kulturama zemalja izvan EU. Prema tim podacima, samo 27 posto građana zemalja EU starijih od 15 godina putovalo je najmanje tri puta u tri godine van granica svoje zemlje (bilo iz užitka ili iz poslovnih razloga). Svega 19 posto ispitanih često gleda TV programe ili filmove na stranim jezicima, a svega devet posto ponekad čita novine na stranim jezicima, dok ih samo sedam posto uživa u čitanju knjiga na jeziku na kojem su originalno napisane. Čak 27 posto ispitanih odgovorilo je da se nijedno od tih pitanja ne odnosi na njih. Najviša razina međukulturnih kontakata zabilježena je pritom u Luxembourgu, gdje čak 80 posto ispitanih gleda TV ili filmove na stranim jezicima, 49 posto ih čita knjige, a 71 posto novine na stranom jeziku. S druge strane, najniži nivo kontakata sa drugim kulturama zabilježen je u Švedskoj, Danskoj, Malti i Nizozemskoj.