Naziv izložbe je citat Gillesa Deleuzea i već je korišten kako bi se opisalo stanje stvari na Balkanu. Tako jedan od najprominentnijih svjetskih filozofa, Slavoj Žižek, na istu tvrdnju odgovara “svaka država treba svoj Balkan”.
Naime, Balkan funkcionira kao ideološki simptom s ciljem istiskivanja društvenih antagonizama. U zamišljenoj kartografiji Europe, Balkan, kao i u velikoj mjeri Turska, funkcioniraju kao utjelovljenje svojevrsne prepreke, onemogućavajući ostvarenje sna europskog stanovništva kao zatvorenog i homogenog totaliteta. Međutim, umjetnice i umjetnici prezentirani na izložbi Ako si zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si, od kojih svi dolaze iz regije Balkana ili Turske, ne samo da reagiraju na ovu kako zamišljenu tako i stvarnu (geo-, bio- i socio-političku kao i ekonomsku) (zlo)upotrebu Balkana, nego se i “identificiraju sa simptomom” i kao takvi funkcioniraju prema kritici ove ideologije.
Radovi na izložbi tematizirat će “europski san” koji Balkanu biva predstavljen najvećim dijelom kroz ideju slobodnog tržišta. Ono je balkanska društva transferiralo u naizgled beskonačnu tranziciju gdje manjina dobiva sve, a ostali/e ostaju bez ičega. Društveni, politički i ekonomski procesi promjene također su utjecali na topografije gradova ili imenovanje tradicija; bilo to kroz predstavljanje novih (među)narodnih heroja i nastalih promjena u vlastitim ili imenima ulica ili kroz etničku gentrifikaciju. Drugost Balkana u odnosu na Europu propitat će radovi koji upozoravaju da je donedavno većina stanovništva Balkana vodila bitku sa restriktivnim migracijskim politikama Europske Unije. Čak iako trenutno ljudi Balkana (sa izuzetkom Turske i Kosova) mogu putovati u Europsku uniju bez viza, stanovnici i stanovnice takozvanog drugog i trećeg svijeta dobrodošli su pretežno i ekskluzivno u imigracijske centre s ciljem da ih se od istih drži podalje. Poseban naglasak u okviru izložbe bit će stavljen na Bosnu i Hercegovinu kao teritorijalnu jedinicu određenu kontradikcijama i napetostima, svojevrsnu sinegdohu Balkana, i ulogu međunarodne zajednice u krojenju njene etničke slike.
Svoje će radove predstaviti Milijana Babić (Hrvatska), Ozana Brković (Crna Gora), Enisa Cenaliaj (Albanija), Nemanja Cvijanović (Hrvatska), Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina), Biljana Garvanlieva (Makedonija), Igor Grubić (Hrvatska), Gözde Ilkin (Turska), Sebastjan Leban i Staš Kleindienst (Slovenija), Kristina Leko (Hrvatska), Alban Muja, (Kosovo), Ivana Marjanović i Eduard Freudmann (Srbija/Austria), Damir Nikšić (Bosna i Hercegovina), Rena Rädle i Vladan Jeremić (Srbija/Njemačka). Kuratorica izložbe je Katja Kobolt.
Izložbu možete pogledati u Galeriji Škuc 27. i 28. listopada od 12 do 20 sati. Više informacija potražite ovdje.
Izvor: Crossborder Experience project/ Na fotografiji: Gilles Deleuze
Objavljeno