Predstavnici Zelene akcije, GONG-a, Transparency International Hrvatske, Prava na grad i inicijative Srđ je naš uputili su zahtjev Vladi da odustane od gradnje podzemne HE Ombla.
Zahtjev je formuliran na današnjoj konferenciji za medije koja je održana u prostorijama Zelene akcije.
“Prije mjesec dana je javno objavljen podatak da su čak tri od četiri neovisna stručnjaka, koji su radili reviziju Studije utjecaja na okoliš, zaključili da Studiju treba odbaciti. Nakon toga je uslijedila burna reakcija prvog potpredsjednika Vlade koji je unatoč mišljenju neovisnih stručnjaka izjavio da “Ombla ide dalje”, usuđujući se nametati svoju volju, obezvrjeđivati cijeli proces stručne revizije i prejudicirati odluku Vlade.” Izjavila je Saša Šegrt u ime Transparency International Hrvatska.
Vanja Škorić iz GONG-a je poručila kako je neprihvatljivo da institucije ne žele objaviti rezultate revizije Studije utjecana na okoliš. Radi se o “šutnji administracije” i kršenju Arhuške konvencije te Zakona o pravu na pristup informacijama. I HEP taji podatke jer ne žele objaviti studiju o financijskoj isplativosti projekta. Verzija koja je “iscurila” u javnost pokazuje kako je HE Ombla neisplativi i visokorizičan projekt. Ni Ministarstvo okoliša još nije odgovorilo na zahtjev za dostavom studije o isplativosti projekta, poslali smo žalbu radi šutnje administracija.
Dr.sc. Ivo Lučić, stručnjak za krš i predstavnik inicijative Srđ je naš dodao je kako je ovaj projekt primjer kršenja procedura sudjelovanja javnosti i uvažavanja mišljenja struke. Naime, Studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt je napravljena još 1999. godine, kada su standardi zaštite okoliša bili znatno niži nego danas. Osim činjenice da je Studija stara, upozorio je da je prilikom njenog donošenja bilo propusta u postupku, kao što je eliminiranje prof. dr. Ognjena Bonaccija, koji je imao niz primjedbi na sadržaj Studije, iz Stručne komisije za procjenu studije. Ne radi tek o staroj studiji i nižim standardima nego doslovce o falsificiranju temeljnih podataka na kojima počiva procjena utjecaja. Očigledan primjer je lažiranje podataka o ugroženim životinjskim vrstama, pa studija najbogatije područje u svijetu i dio buduće europske mreže zaštićenih područja – Natura 2000, proglašava potpuno jalovim. Stoga to nije nipošto slučajna greška nego krivotvorenje prirodnog stanja, koje urušava sami smisao studije. Dijelovi znanstvene zajednice su zgroženi tom činjenicom, i pitaju se hoće li se ova vlast distancirati od koruptivne prakse prošle vlasti. Lučić je ponovio da je ispitano tek jedan posto podzemlja Omble i da nitko ne zna što se doista može dogoditi u tom iznimno razvijenom kršu. Znanstveno je dokazano da akumulacije hidroelektrana povećavaju opasnost od potresa, a Dubrovnik je u visoko rizičnoj zoni što se tiče potresa. Stoga razumije zabrinutost i strah oko 15 tisuća stanovnika Mokošice i Rijeke dubrovačke, ali i samog Grada Dubrovnika, da se iznad njihovih glava – i to njihovim novcima – tempira buduća katastrofa!
Teodor Celakoski iz Prava na grad je upozorio kako je HE Ombla još jedan u nizu projekata koji se rade na principu ignoriranja mišljenja javnosti i struke. Mi smo žrtve forsiranja slijepog investicionizma, a Vlada Republike Hrvatske postaje eksponent građevinskog lobija. Radi se o zidanju ogromne brane od 130 metara u špilji iz koje se cijeli Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom. U planu je povećanje kapaciteta crpljenja sa 500 l/s na 1500 l/s. Jedna od skrivenih svrha za izgradnju hidroelektrane je opskrba vodom golf terena i vila na platou Srđa.
“Mi jesmo za investicije, ali nismo za devastacije”, kazala je Jagoda Munić iz Zelene akcije, “a izgradnja HE Omble jest devastacija jer je nelegalna, ne ekološka i neisplativa.” I štetu i trošak će snositi građani Republike Hrvatske kroz cijenu električne energije ili kroz sufinanciranje projekta iz državnog budžeta. Profit od ovog projekta mogu imati samo graditelji brane tj. građevinski lobi i prodavači vode, što je zapravo investicija u betoniranje i rasprodaju prirodnih resursa. “Smatramo da u energetiku svakako treba ulagati, no prvi korak treba biti usmjeren u smanjenje gubitka električne energije u distribuciji koje je u Hrvatskoj znatno veće nego u državama Europske unije, čime bi se eliminirala i potreba za gradnjom HE Ombla. Nadalje, sustavom donacija, povoljnih kreditiranja i poticaja treba smanjiti gubitak energije u zgradama te treba poticati instaliranje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na zgrade. Iako su ovakve investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije izrazito efikasne, one ne idu na ruku građevinskom lobiju, jer nema gradnje velikih pogona i brana, a vlasništvo i profit nisu centralizirani.”