Ženski svijet je Vaš svijet

Unaprjeđenjem tiskarskih tehnika feministički časopisi međuratnog razdoblja slikovne priloge koriste kao izdvojenu političku poruku, a zanimljivim dizajnom privlače sve širu publiku.

barbara_blasin_zenski_svijet_630

Međuratno razdoblje, osim dramatičnih političkih prevrata, obilježilo je djelovanje sve brojnijih i radikalnijih feminističkih organizacija, kako u svijetu, tako i na prostoru ondašnje Jugoslavije. Jedan od njihovih važnih doprinosa bila je izdavačka djelatnost u sklopu koje su izlazili različiti progresivni časopisi s ciljem širenja feminističkih ideja i obrazovanja nove publike. Izložbom Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934.-1946. u HDD galeriji, autorica Barbara Blasin bavi se nekolicinom upravo takvih časopisa, prvenstveno njihovim grafičkim oblikovanjem, te istražuje kako je vizualni sadržaj utjecao na popularnost ovih časopisa. Za primjer uzima jugoslavenske časopise Žena danas i Ženski svijet i uspoređuje ih s francuskim Les Femmes i američkim The Woman Today koji su im služili kao inspiracija. Također se nadovezuje i na Ženu u borbi, časopis sa sličnim uredništvom, koji vizualno slijedi svoje predratne prethodnike.

I Žena danas (1936.-940. Beograd) i Ženski svijet (1939.-1941. Zagreb) nastali su po uzoru na popularni francuski časopis Les Femmes (1934.-1939.) koji odmah nakon osnivanja počinje objavljivati Svjetski savez žena protiv rata i fašizma. Nakon prvog svjetskog rata već etablirani međunarodni feministički savezi i udruženja dobivaju novi zamah, a bujaju i nove organizacije. Sve od reda zalažu se za mir, razoružanje i javno upozoravaju na opasnost nadolazećeg fašizma. Svjetski savez žena protiv rata i fašizma nastaje samo godinu dana nakon dolaska Nacista na vlast u Njemačkoj. Njegova osnivačica i pokretačica časopisa Les Femmes bila je utjecajna francuska feministica Gabrielle Duchêne, a vodile su ga i mnoge druge poznate međunarodne pacifistice i feministice. Sam časopis ostavio je trag kao vrlo dobro informiran, a posebno su važni bili njegovi prilozi o Španjolskom građanskom ratu – o životu žena u ratom zahvaćenim radovima, organizaciji škola i bolnica, opismenjavanju i emancipaciji, ali i o ženama u borbi. Američka inačica časopisa The Woman Today (1936.-1937.) također prati razvoj rata, a u američkoj maniri, čak i koristi marketinške metode kojima zagovara republikansku stranu. Primjerice, na zadnjim stranicama među reklamama mogu se naći i kuponi i oglasi kojima se traže donacije za američke dobrovoljce.

Slični trendovi vidljivi su i u Jugoslaviji gdje se paralelno s formiranjem države osnivaju i feministička udruženja koja se bore za pravo glasa, zakonsku i društvenu ravnopravnost i izjednačavanje radnih prava. Ove aktivnosti posebno se intenziviraju nakon pada diktature 1934. godine kada se osnivaju i omladinski ogranci pokreta koji pak inzistiraju da se u pokret uključe “žene svih društvenih slojeva i zanimanja”. Les Femmes, lako dostupan i ideološki blizak tako je poslužio kao idealni predložak. Iako se ovakvi časopisi trude distancirati od popularnih ženskih “žurnala” koji se dominantno bave modom i domaćinstvom, kao uzor im je zasigurno poslužio i Ženski list – Za modu, zabavu i kućanstvo (1925.-1938.) koji je uređivala Marija Jurić Zagorka. Iako je isticao da nije feministički list, često je pisao o borbi za žensku ravnopravnost i vidljiv je utjecaj nekih od njegovih rubrika i na feminističke časopise.

I prije spomenutih časopisa u Jugoslaviji su izlazila glasila borbe za prava žena, no ona u pravilu ne objavljuju nikakve slikovne materijale. Zbog skromnih financija, a moguće i zbog želje za distanciranjem od “žurnala”, ovi su listovi manjih dimenzija i vrlo jednostavno grafički uređeni. Nisu objavljivali ilustracije čak ni na ovitku i kao takvi nisu bili posebno atraktivni širokoj publici. Unapređenjem i pristupačnošću novih tiskarskih tehnika 1930-tih, Žena danas i Ženski svijet počinju se izdvajati svojim zanimljivijim vizualnim rješenjima i osim što su poučni, također su zabavni. Za razliku od jugoslavenskih časopisa koji su se uvijek borili s nedostatkom fotografija i ilustracija i njihovom lošom kvalitetom, Les Femmes obiluje fotografijama i na naslovnicama najčešće objavljuje fotografske portrete običnih francuskih žena. Uređenju naslovnice s čijim sadržajem su se mogle identificirati žene svih društvenih slojeva, posvećuje se posebna pažnja i često se koriste kao izdvojena politička poruka. Les Femmes primjerice u pravilu na svojim naslovnicama prikazuje optimistične slike, koje su najčešće u izrazitom kontrastu sa sadržajem u unutrašnjosti. Suprotno ovome, Žena danas naslovnicu i druge slikovne priloge koristi na drugačiji način. Vrlo snažne fotografije i ilustracije, primjerice Španjolskog građanskog rata, ili okupacije Sudeta objavljuje bez ikakvog natpisa ili konteksta, vjerojatno kako bi se ukazalo na događaje koje zbog jačeg političkog pritiska nisu mogli komentirati.

Na kraju, možda najzanimljiviji aspekt ove izložbe je primjer tema i naslova koji se provlače kroz sve časopise, a koji nisu puno drugačiji od tema kojima se feministički časopisi bave danas. Od debata između građanskih feministica i radnica do pitanja obrazovanja i emancipacije, pa čak braka i obitelji, malo toga se, čini se, zapravo promijenilo. Izložba stavlja naglasak na grafičko oblikovanje i dizajn, no mimo toga daje nam izravan uvid u važno literarno feminističko djelovanje u međuratnom razdoblju.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano