Piše: Martina Domladovac
Zagrebačka Gradska skupština na sjednici 10. srpnja glasa o izmjenama Generalnog urbanističkog plana kojim bi se na prostoru današnjeg Velesajma i Hipodroma trebala omogućiti gradnja arhitektonsko urbanističkog projekta poznatog kao Zagrebački Manhattan, ili službeno Grad u gradu. Zelena akcija, Pravo na grad i udruga Siget proces donošenja GUP-a smatraju nezakonitim i pozivaju na prosvjed ispred Skupštine na dan glasanja kako bi se stvorio pritisak na vijećnike i vijećnice. U javnoj raspravi o izmjenama GUP-a koja je održana prije dvije godine nema govora o nikakvim megalomanskim projektima, a nisu spomenute ni brojne druge odredbe koje su sada dio dokumenta o kojem će se glasati u Skupštini. Početkom ove godine donesen je Plan savjetovanja s javnošću Grada Zagreba za 2019. godinu u kojem je bila predviđena javna rasprava o GUP-u drugom kvartalu ove godine. Nakon što je u ožujku gradonačelnik bio u Dubaiju i s investitorom, tvrtkom Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisao memorandum o Zagrebačkom Manhattanu, odlučeno je da javna rasprava ipak nije potrebna.
Na konferenciji za medije Iva Marčetić iz Prava na grad istaknula je kako “ovaj prijedlog GUP-a ne donosi nikakav razvojni plan grada, ali donosi želje i pozdrave investitora”. Negira se zakonska perspektiva i čitav proces pun je propusta, ali također, kaže Marčetić, nema razloga zašto bismo mi građani pristali na ovaj projekt. Pogledamo li samo prema Beogradu gdje je isti investitor angažiran za sličan megaprojekt koji je trenutno u izgradnji, možemo vidjeti što nas očekuje u Zagrebu. Po sličnom principu kao u Beogradu, niti u Zagrebu nitko nije pitao građane i građanke što misle o projektu, ili kako bi željeli da se prostor veličine užeg centra Zagreba zaista koristi. Površina od preko milijun kvadrata ovime bi se trebala ustupiti privatnom investitoru kojem je ultimativni cilj zarada, a ne interes građana ili kvalitetniji život stanovnika Novog Zagreba.
Ova tema problematizirana je i na međunarodnoj konferenciji INURA International Network for Urban Research and Action koja se ove godine u organizaciji Instituta za političku ekologiju i Prava na grad održala u Zagrebu. Na tribini Zagrebački projekt Manhattan stručnjaci i aktivisti predstavili su mogućnosti prostora u pitanju te vjerojatne bitke koje nam predstoje. Tihomir Jukić, profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tako je predstavio kratku povijest Velesajma, njegov povijesni i arhitektonski značaj, ali i naglasio da njegovo stanje danas nije idealno. Sjam koji je u početku imao i do milijun posjetitelja u deset dana, danas ima oko pet tisuća i koristi samo trećinu prostora. Problem nedostatka urbanog centra Novog Zagreba također se prelama na prostoru Velesajma i Hipodroma kojem treba udahnuti novi život, a današnji studenti arhitekture već promišljaju moguća rješenja.
Megalomanski projekt kakav predlaže Eagle Hills nije neuobičajen, objasnila je u svom izlaganju Kate Shaw sa Sveučilišta u Melbourneu, koja u svom radu problematizira urbane izgrađene obale. Ovakvi prostori imaju neke svoje zajedničke karakteristike. Obično se radi o deindustrijaliziranim, slabo korištenim područjima, podijeljenog javnog i privatnog vlasništva koja u pravilu imaju velik potencijal, a profit koji nastane njihovom izgradnjom uvijek ide investitorima i rijetko ostane u samoj zajednici. Također ih obilježavaju isti elementi pri izgradnji i kasnijem korištenju. Prvenstveno, pri njihovom planiranju i izgradnji zaobilaze se lokalni zakoni i javni urbani planovi, a nastali prostori namijenjeni su mobilnoj biznis klasi. Urbanom strukturom i namjenom potpuno su odvojeni od šire zajednice, vrlo stereotipno planirani, a njihov utjecaj na javno dobro je minimalan. Investicije kao što su Beograd na vodi ili zagrebački Grad u gradu, građanima se prezentiraju kao sredstvo oživljavanja ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta, no Shaw naglašava da je to samo minimalna količina poslova koji nastaju bez obzira o kakvoj se investiciji radi. Takvi prostori na kraju će akomodirati lokalne uredske poslove i skupe dućane kojima šira zajednica nema pristupa.
Prije same realizacije projekta slijedi nam dug proces kršenja zakona i ljudskih prava, ignoriranja demokratskih procedura i uništavanja urbanog krajolika, na što se kroz beogradski primjer osvrnula Iva Čukić iz udruženja Ministarstvo prostora. Njeno izlaganje bilo je posebno porazno jer je napomenula kako je ista ovakva javna rasprava prije pet godina održana u sklopu iste INURA konferencije u Beogradu. Aktivisti i udruge dobili su široku potporu međunarodne arhitektonske zajednice, dogovorene su aktivnosti i plan suprotstavljanja izgradnji, mobilizirali su građane i građanke na otpor, tisuće ljudi u više navrata izlazilo je na ulice, podignuto je bezbroj zakonskih prijava, i unatoč svemu, projekt je krenuo u realizaciju.
“Nije postojao zakon na temelju kojeg se moglo implementirati sve što je dogovoreno s investitorom pa je projekt proglašen ‘od nacionalne važnosti'” istaknula je Čukić. Pogodovanje investitoru u Beogradu je doseglo neslućene razmjere. Osim kršenja zakona i izmišljanja novih kako bi do suradnje uopće došlo, ugovorom koji je potpisan s Eagle Hillsom, grad i država obvezali su se na beskrajne ustupke investitoru. Primjerice, ulaganja grada i države ispala su višestruko veća od ulaganja “investitora”, dok je potencijalna zarada puno manja. Potpisani ugovor ne pruža garancije da će investitor izvršiti svoj dio obaveza, no dogovoreno je da će ostvariti profit čak i u slučaju da je do raskida ugovora došlo njegovom krivnjom. Srpska Vlada obvezala se da će planove za uređenje izgleda obala rijeke Save mijenjati prema potrebama investitora, čime se isključuje pravo građana na donošenje odluka o njihovom životnom prostoru, kao i mišljenje struke. Obvezali su se također da će Narodna skupština Republike Srbije kreirati i usvajati zakone čiji je cilj olakšavanje realizacije projekta i odbiti usvajanje onih koji bi tome eventualno naštetili.
Postupci koje smo u Zagrebu vidjeli zadnjih mjeseci daju nam naslutiti da se krećemo u istom smjeru. “Svi prijedlozi, želje i potrebe stanovnika Novog Zagreba se godinama ignoriraju, ali evaluacija ovog natječaja riješena je u samo pet dana”, naglasio je Bernard Ivšić iz Zelene akcije. Za početak, strategija borbe protiv zagrebačkog projekta je odugovlačenje. “Nadamo se izdržati do sljedećeg izbornog ciklusa, ali beogradski primjer nam govori da možemo očekivati gaženje demokratskih procedura i jurnjavu prema ostvarivanju cilja”, rekla je Marčetić. Shaw dodaje kako organiziranje kao u Beogradu nije dovoljno: „Ne možemo si dozvoliti igrati unutar pravila koja je postavila vlada – u tom slučaju već smo izgubili“.
Zagrepčani su se već počeli organizirati protiv Grada u gradu, a predstavnica udruge Siget, Gordana Pasanec na konferenciji za medije istaknula je kako su prikupili više od 14 tisuća potpisa protiv seljenja hipodroma i izgradnje ovog projekta koje su predali Gradu. Pasanec je pritom rekla: “GUP mora pasti i Zagreb ostati!”
ObjavljenoObjavljeno
