Uključivanje u sve segmente društva i zajednice

Piše: Martina Domladovac

Povodom prvog svjetskog kongresa Roma, održanog  8. travnja  1971. godine u Londonu, svake godine na ovaj se dan obilježava Svjetski dan Roma. Paralelno s obilježavanjem dana romske povijesti i kulture, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine, za razdoblje od 2019. do 2020. godine. Kao što stoji u opisu savjetovanja, “opći cilj Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. je poboljšati položaj romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem višedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza između romskog i ostalog stanovništva te na usklađen, otvoren i transparentan način postići potpuno uključivanje Roma u sve segmente društva i zajednice”. Predloženi Akcijski plan izrađen je s ciljem definiranja prioritetnih područja djelovanja i usklađivanja dokumenta s nalazima vanjske evaluacije provedene 2015. godine kada je utvrđen nedostatak podataka za mjerenje učinka uspjeha ili neuspjeha Strategije, odnosno pokušaja integracije Roma u Hrvatskoj. “U odnosu na prethodni Akcijski plan, novi dokument jasnije definira prioritete između i unutar strateškog područja, uključuje realne i dosezive ciljeve kao i jasne poveznice između planiranih mjera i dostupnosti financijske potpore Europske unije”, stoji u opisu savjetovanja. Ovim dokumentom tako se predlaže povećanje budžeta i smanjenje broja mjera za provođenje.

Istraživanjem u sklopu projekta Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, provođenom tijekom 2017. i 2018. godine, zaključeno je kako je za poboljšanje položaja i uključivanje Roma potrebno posebnu pažnju posvetiti trima tematskim područjima Nacionalne strategije, a to su obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje. Problemi koji iz toga proizlaze čine začarani krug socijalne isključenosti ove društvene skupine, a kako bi se ta praksa prekinula sugerira se istovremen i kontinuiran rad na poboljšanju svakog od navedenih elemenata.

Akcijski plan koji se trenutno nalazi na javnom savjetovanju veliku pažnju posvećuje obrazovanju s vrlo konkretnim i mjerljivim ciljevima kao što je smanjenje razlike između obrazovnih postignuća romske djece u odnosu na sve učenike osnovnih škola, povećanje obuhvata romske djece oba spola predškolskim odgojem i obrazovanjem i izjednačavanje obuhvaćenosti i završnosti osnovnoškolskog obrazovanja Roma u odnosu na hrvatski prosjek. Planira se i ukidanje svih razrednih odjela koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine do 2020. godine. U segmentu obrazovanja predviđeno je četrnaest različitih mjera s pripadajućim budžetima i rezultatima koji bi u konačnici trebali pokazati koliko je sudionika kroz ovu i sljedeću godinu obuhvaćeno tim mjerama. 

Mjere koje se odnose na stanovanje uključuju financiranje izgradnje stambenih jedinica u romskom naselju u Dardi, podršku izradi i eventualnim izmjenama i dopunama postojećih prostornih planova jedinicama lokalne i regionalne samouprave za lokacije naseljene Romima te poboljšanje uvjeta života koje podrazumijeva ne baš održivo darivanje građevnog materijala i osnovnih predmeta kućanstva koje će provoditi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Izjednačavanje Roma pri zapošljavanju namjerava se postići povećavanjem konkurentnosti mladih i žena na tržištu rada, povećavanjem stopa samozapošljavanja i podizanjem razine motivacije Roma za uključivanje na tržište rada. Koliko su te mjere općenito uspješne, može se vidjeti i na primjeru generalnog stanovništva Hrvatske. Na sreću, po završetku provedbe moći ćemo vidjeti koliko su te mjere zaista doprinijele stopi zaposlenosti u romskoj zajednici. Zabrinjavajuće je samo što uspješnost pojedinih mjera uključuje prvenstveno broj korisnika obuhvaćenih mjerom, a ne samo broj osoba koje su se zahvaljujući njima zaposlile.

Važne su i mjere uključivanja Roma u društveni i kulturni život kojima se želi postići pozitivna percepcija romske kulture i identiteta unutar romske nacionalne manjine i društva u cjelini. Želi se podići razina uključenosti Roma, posebno žena, u javni i politički život lokalne zajednice te ojačati kapacitete udruga i drugih romskih organizacija za zagovaranje i rješavanje problema u romskoj i široj zajednici. Akcijskim planom se prepoznaje važnost očuvanja i učenja romskog jezika, kao i književnosti, povijesti i tradicijske kulture. U ranije spomenutom istraživanju unutar romske zajednice, od ponuđenih ključnih sastavnica romskog identiteta 84.4 posto Roma jezik je istaknulo kao većinom ili izrazito važan, a slijedi ga tradicionalna romska glazba, sviranje instrumenata te tradicionalni romski plesovi. Isto istraživanje pokazalo je da tek 19.3 posto Roma smatra kako mediji dobro rade svoj posao u opisivanju njihove zajednice koje se mimo obilježavanja Svjetskog dana Roma ili Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu svodi na teme iz područja crne kronike gdje su Romi prikazani kao počinitelji prekršajnih ili kaznenih djela. Mjera koja bi se vjerojatno trebala suprotstaviti ovakvoj stvarnosti je organiziranje seminara s predstavnicima medija i pripadnicima romske nacionalne manjine o afirmaciji Roma putem medija, o načinu promocije pozitivnih aspekata i izjednačenog izvješćivanja o Romima, te pravima i obvezama na području suzbijanja diskriminacije s posebnim naglaskom na položaj Romkinja.

U poglavlju Uključivanje u društveni i kulturni život, Akcijski plan predviđa izradu analize o udjelu romske nacionalne manjine u stanovništvu na lokalnoj i regionalnoj razini u odnosu na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Uspješnost mjere evaluirat će se prema broju jedinica lokalne samouprave u kojima je ostvarena zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima. Aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka i razvoju vlastitih lokalnih zajednica time bi trebali biti krajnji ishodi ovih mjera.

Savjetovanje je otvoreno do 19. travnja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.