Za koji god pravac da se odlučite – sjever ili jug, ostanak kod kuće, odmor uz obale gradskih rijeka ili hlad gradskih parkova – knjiga je uvijek jedan od dobrodošlih suputnika. Stoga smo sastavili listu preporuka recentnih beletrističkih, esejističkih i teorijskih naslova.
U izdanju
Naklade Ljevak iz tiska je nedavno izašla knjiga
Kapitalistički realizam: Zar nema alternative? pisca, teoretičara i predavača
Marka Fishera, poznatog i kao bloger
k-punk. Fisher u knjizi
Kapitalistički realizam analizira postideološku halucinaciju koja nas uvjerava da su postavke neoliberalizma, sa svim mu pripadajućim svojstvima – danosti, a ne kulturne konstrukcije. Razumijevanjem našeg doba bavi se i
Zygmunt Bauman u djelu
Tekuća modernost, objavljena u nakladi
Pelago. Ovo po mnogo čemu ključno djelo utjecajnog sociologa bavi se društvenim, političkim i ekonomskim promjenama u sferi privatnog života.
Razumijevanju sadašnjeg trenutka dali su prilog istaknuti svjetski intelektualci u zbirci tekstova
Značenje Magreba, u izdanju
Frakture, osvrćući se na recentna, i još uvijek aktualna, događanja na sjeveru afričkog kontinenta.
Slavoj Žižek,
Alain Badiou,
Antonio Negri,
Tariq Ali,
Samir Amin,
Noam Chomsky i
Tzvetan Todorov reagiraju na pobunu u našem susjedstvu i sagledavaju je, ne uvijek usklađeno, u širem kontekstu kojem pripadamo i mi sami.
Suvremenom Evropom, onom prošloga stoljeća bavi se nizozemski publicist
Geert Mak u svom djelu
U Europi: Putovanje kroz dvadeseto stoljeće u izdanju
Jesenskog i Turka. Na izmaku prošlog stoljeća i milenija, Mak putuje starim kontinentom i gradi putopisni vremeplov naše bliske povijesti te bliskih i dalekih susjeda.
Našim pak dijelom Evrope u osvrtu na nekoliko zadnjih desetljeća kroz prizmu pop kulture usredotočila su se dva naslova
Udarnik! Buntovnik! Potrošač… Maše Kolanović te
Sedma republika: Pop kultura u YU raspadu Ante Perkovića. Knjiga Maše Kolanović, objavljena u Nakladi Ljevak, posvećena intelektualnoj i književnoj povijesti popularne kulture od 1945. do danas, značajan je prilog domaćoj produkciji teorijskih radova koji se bave kulturom svakodnevice jugoslavenskog socijalizma. Sličnoj se tematici posvetio i Perković u svom djelu objavljenom u izdanju
Novog Libera, no njegovo očište postavljeno je na glazbenu produkciju te iz te grane pop-kulturne industrije ovaj romansirani esej donosi zanimljivu studiju mentaliteta “najboljih neprijatelja”.
Nekom drugom vrstom kulture, kojoj također nužno ne bi bio stran predznak pop, pozabavio se i
Robert Perišić zbirkom eseja
Uvod u smiješni ples u izdanju
Profil Internationala. U autofabulama Perišić plete autobiografiju s esejistikom, promišljanja s fikcijom, pod povećalo stavljajući razne teme iz svakodnevnog života – turizam, zavođenje, dolazak u veliki grad, socijalizaciju, kafić…
Nešto drugačijim pogledom na grad i kulturu urbanog življenja podario nas je
Fedor Kritovac, arhitekt i sociolog, netom prije nego će nas zauvijek napustiti, u knjizi
Otkrivanje grada, objavljenoj u izdanju
ULUPUH-a. Ovo djelo obuhvaća studijski opus njegovih višedesetljetnih istraživanja urbanih fenomena unutar javnih prostora Zagreba.
Zagreb je u posljednjim desetljećima u određenoj mjeri zasigurno obilježila i nezavisna kulturna scena, koja je posebnog traga ostavila u polju umrežavanja, a kulturne su mreže pak obilježile razvojne aspekte ovog polja u 21. stoljeću. Upravo se ovom problematikom bavi
zbornik Networks: The Evolving Aspects of Culture in 21st Century urednice
Biserke Cvjetičanin koji okuplja radove tridesetak priznatih stručnjaka.
Prema polju književnosti dobacit će nas slovenska teoretičarka
Alenka Zupančič knjigom
Ubaci uljeza, u izdanju
Meandra, koja propituje kako psihoanaliza i filozofija mogu pomoći razumijevanju logike i taktike komedije te kako komedija može pomoći i filozofiji i psihoanalizi da prepoznaju neke ključne mehanizme i oblike nestalnosti onoga što obično nazivamo ljudskom prirodom.
Jednom drugom scenskom formom, ili preciznije velikim svjetskim dramatičarem bavi se Stephen Greenblatt, tvorac pojma novi historizam. Greenblat je potpisnik fikcionalizirane, odnosno novohistorički rekonstruirane biografije Williama Shakespeara. Njegova knjiga Will u vremenu: Kako je Shakespeare postao Shakespeare, u izdanju Frakture, opisuje prilike u elizabetinskoj Engleskoj i rekonstruira život ovog dramatičara kroz njegov opus.
Da ne budemo pretenciozni odabirom isključivo teorijskih i esejističkih naslova, zanimljivih se preporuka može naći i u beletrističkim izdanjima. Među njima je svakako prvijenac Luke Bekavca Drenje, roman koji izmiče trileru, hororu i krimiću ugledajući se u svaki od ovih žanrova i uzimajući što mu je potrebno za statiku i stvaranje jedinstvene atmosfere i djela vrijednog pažnje.
Italo Calvino potpisuje brojna djela, a jedno od njih je i zbirka pripovjedaka Teške ljubavi objavljena u izdanju Pelaga. Devet pripovjedaka donosi devet ljubavnih pustolovina u fellinijevskim atmosferama, koje ne nose pozitivan ili negativan predznak, nemaju sretan ili tužan kraj, već su onakve kakve ljubavi uvijek i jesu – naprosto teške. O kakvoj je težini riječ, preporučujemo da pitate Teške ljubavi.
Ljepota jede ljude, “mp3-roman”
Zorana Roška u izdanju
Oceanmora niz je tekstualnih fragmenata koji oponaša kolekciju pjesama na mp3-playeru, a paralelno uz nizove slika koje se skicozno razlijevaju romanom, razvija se priča o špijunu koji istražuje ukupnu ljudsku komunikaciju objedinjujući ih u jedinstvenu cjelinu. Pitanje kojim se Roškov špijun bavi jest zaslužuje li ljudska vrsta ponavljanje Drugog svjetskog rata, obzirom da iz prošlog čini se i nije baš nešto naučila.
Goran Ferčec, dramaturg mlađe generacije, nedavno je predstavio roman Ovdje neće biti čuda u izdanju Frakture. Glavni junak njegovog romana je Bender (ne Ostap), mladi intelektualac suočen s krizom identiteta, eskapist koji bježi od prošlosti i svakodnevice, a kojeg povratak u rodno mjesto odvodi na puno važnije putovanje – ono svijesti. Bender je amblematski intelektualac sadašnjice osuđen na traganje i put u ništavilo kao prostor stvaranja novoga.
Izdavačka kuća Meandar već godinama sustavno objavljuje djela Thomasa Bernharda, jednog od značajnijih evropskih pisaca dvadesetog stoljeća. Zadnje u nizu objavljeno je njegovo djelo Brisanje, raspad u kojem je utočen sukus životne i spisateljske filozofije ovog autora. Bernhard ovdje iznosi jasno izrečene stavove koji su ga i učinili jednim od najkontroverznijih pisaca Austrije čiji mentalitet kritizira u mnogim redovima svojih djela.
Što se pak strip-umjetnosti tiče, jedno od njenih ključnih djela, Inkal Alejandra Jodorowskog i Moebiusa izašao je početkom godine u izdavačkoj kući Fibra. Ova znanstveno-fantastična avantura, remek-djelo stripa, “pionirski ciklus albuma zamišljenih kao roman” promijenio je način na koji francusko tržište razmišlja o stripu.
Ako vam se ništa od ovoga ne čini zanimljivim, prepuštamo vas bespućima knjižarskih izloga i polica, tamo vas sigurno neće zaobići naslov U krevetu s Cristianom.