Tema Piše: Lujo Parežanin
Nakon što je u ožujku ove godine Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske objavilo izuzetno sporan i potpuno suvišan Natječaj za likovno rješenje spomen-obilježja za groblje žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, napravivši time još jedan iskorak u domeni revizionističkih besmislica, ovih smo dana konačno dočekali i njegov najbesmisleniji mogući rasplet. Jer nepotrebni je trošak provedbe natječaja – podsjećamo, Ministarstvo je u stručno provedenoj proceduri još 2013. odabralo jedno takvo rješenje, da bi ga novi ministar samovoljno proglasio ružnim i neadekvatnim – rezultirao doslovno – ničim.
Naime, kako stoji u Odluci o odabiru u postupku provedbe javnog natječaja za dobivanje idejnog likovnog rješenja spomen-obilježja za groblje žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, koju je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika kao provoditelj natječaja objavilo na svojoj stranici, “članovi ocjenjivačkog suda jednoglasno su zaključili da niti jedan rad nije u potpunosti zadovoljio sve kvalitativne kriterije za dodjelu prve nagrade i izvođenje rada u obimu kojeg zahtijeva Naručitelj.” Hoće li se i kada natječaj ponoviti za sada je još uvijek nepoznato – u Konačnom izvješću Ocjenjivačkog suda i odluci Ministarstva moguće je tek pronaći preporuku da se takvo što i učini. U međuvremenu bi valjalo sagledati odgovornost uključenih u provedbu ovog i sadržajno i proceduralno potpuno upitnog natječaja.
O njegovoj koncepcijskoj osnovi već smo detaljnije pisali povodom njegovog raspisivanja. Ovog je trenutka dovoljno ponoviti da je riječ o nastavku revizionističke politike sjećanja koja buja pod HDZ-om, ali i koju je SDP-ov ministar Predrag Matić počeo provoditi još prije šest godina raspisavši inicijalni natječaj. Na proceduralnoj je pak razini sporno to što je do novog natječaja, izgleda, došlo zbog samovolje ministra Tome Medveda koji se iznimno uvredljivo osvrnuo na postojeće rješenje arhitektonskog studija x3m. Neshvatljiva je i uloga HDLU-a koji je iz čistog oportunizma zbog pozicioniranja u polju strukovnih organizacija odlučio potkopati odluke Ocjenjivačkog suda prethodnog natječaja koji je provelo Udruženje hrvatskih arhitekata.
Razočaran takvim odnosom prema njihovom radu, autorski je trojac postojećeg rješenja javno pozvao na bojkot, za koji smatraju da je urodio plodom, ocijenivši ishod novog natječaja kao “potpuni fijasko”: “Na natječaj je prispio iznimno malen broj radova (13), a ocjenjivački sud je zaključio da ih samo 11 zadovoljava uvjete za ocjenjivanje”. Usporedimo li taj odaziv – a njegov dio čine i pozvane autorice i autori – s onim na prvom natječaju, kada je bio prijavljen čak 31 rad, očito je da su dubinske koncepcijske i provedbene manjkavosti njegove nove inačice učinile svoje. Iz studija x3m pritom smatraju da postoji i niz formalnih propusta za koje je odgovoran HDLU kao provoditelj: “Na primjer, grubo je prekršeno načelo anonimnosti. U objavljenom Protokolu o natječaju se navodi da su ‘na četiri rada (“4”, “8”, “9”, “13”) autori su potpisali troškovnik obzirom da je previdom provoditelja (sic!) natječaja inicijalna natječajna dokumentacija predvidjela vlastoručni potpis autora.’ Također su izostale na javnim natječajima obavezne ocjene svakog natječajnog rada koji je zadovoljio formalne uvjete i bio u postupku ocjenjivanja.”
“Osim toga”, smatraju, “provoditelj natječaja koji je financiran javnim sredstvima, nikako nije smio prihvatiti odluku o odustajanju od izložbe natječajnih radova”, a kao spornu ističu i činjenicu da je ocjenjivački sud odluku o rezultatima natječaja donio 2. srpnja, dok je provoditelj rezultate objavio tek 31. srpnja.
Ukratko, sve ukazuje na to da je ovaj opasan i aljkav natječaj naišao na opravdano ignoriranje od strane umjetnica i umjetnika. Njegovo suučesništvo u revizionističkom hororu koji nam je ovih dana donio i službeno odavanje počasti nacističkim i ustaškim vojnicima, zabrinjavajući oportunizam i nekolegijalnost onih koji su ga iz teško shvatljivih razloga odlučili provoditi, srećom su kažnjeni poražavajućim odazivom. Na HDLU-u kao jedne od naših najvažnijih umjetničkih strukovnih udruga ostaje da iz ovakvog raspleta izvuku lekciju. Je li ona naučena, vidjet ćemo raspiše li se nova runda natječaja.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
