Poptika Petnaest je sati, ponedjeljak uoči izbora koje New York nestrpljivo iščekuje mjesecima. Grupica od desetak volonterki i volontera okuplja se u maloj konferencijskoj sobi u coworking spaceu na aveniji Flatbush u Brooklynu. U drugim prostorijama su freelanceri i mali startupi, ali nas desetero ovdje smo se našli kako bismo u petnaestak minuta naučili kako kucati na vrata glasača u našem susjedstvu i pozvati ih da izađu na izbore i glasaju za našeg kandidata, Zohrana Kwamea Mamdanija. Neki među nama volontiraju već mjesecima, dok su se drugi, poput mene, prvi put odlučili izaći iz zone komfora i ovako se direktno uključiti u političku kampanju.
Kucanje na vrata, odnosno canvassing, stara je taktika agitiranja tokom američkih izbora. Iako je posljednjih desetljeća izgubila na popularnosti zbog društvenih mreža i telefonskog, odnosno text bankinga (agitiranja putem poziva i SMS poruka), Mamdanijev tim uložio je enormni trud upravo u organiziranje volontera koji će obilaziti susjede i s njima izravno razgovarati o nadolazećim izborima.
Visoka razina organiziranosti prvo je što primjećujem otkako sam se prijavio za canvassing sredinom rujna. S Mamdanijevom kampanjom povezan sam još od proljeća, kad sam glasao za njega na predizborima Demokratske stranke na kojima je uvjerljivo pobijedio. U početku je moja podrška ovom mladom demokratskom socijalistu (Mamdani je član DSA, Democratic Socialist of America, organizacije koja okuplja progresivne Amerikance lijeve političke orijentacije) bila ograničena na donacije i glas na izborima, ali pozitivna iskustva prijatelja koji su volontirali za Mamdanija ljetos su me inspirirala da se i ja prijavim za canvassing.
Iako je do studenog 2025. Mamdanijeva kampanja narasla na preko sto tisuća volontera, kad je 22. listopada prethodne godine najavio svoju kandidaturu, vrlo je malo glasača u New Yorku uopće znalo za tog mladog skupštinara iz Queensa. Da bismo razumijeli kako se Mamdani iznenada pojavio i postao gradonačelnik, moramo se vratiti u 2021.
Njujorčani su tada za gradonačelnika izabrali Erica Adamsa, bivšeg policajca i dugogodišnjeg predsjednika okruga Brooklyn (nešto poput gradonačelnika, ali bez izvršnih ovlasti). Adamsov mandat bi vjerojatno prošao relativno nezapaženo da nije uhvaćen u nizu korupcijskih skandala, uključujući i nezakonite donacije iz Turske i besplatne letove Turkish Airlinesom. Iako se očekivala Adamsova ostavka s obzirom na broj istraga i vrlo negativnu reakciju javnosti (70 % glasača je krajem 2024. smatralo da treba dati ostavku), Adams je odbio odstupiti.
Još tokom predsjedničke kampanje pojavili su se signali da bi Donald Trump mogao intervenirati u federalnu istragu ako pobjedi na izborima, a to je i sam najavio u prosincu 2024., uspoređujući antikorupcijsku istragu u New Yorku s vlastitim kriminalnim progonom. Nakon Trumpove inauguracije Adams se pojavio na televiziji zajedno s Tomom Homanom, Trumpovim border czarom, koji mu je javno priprijetio da će se istraga nastaviti ako Adams ne bude surađivao s federalnim vlastima i ICE-om (Službom za imigraciju i carinsku provedbu). Adams se tako izvukao iz vlastitih korupcijskih afera na iznimno korumpiran način, ali je i dočekao kampanju za izbore bez velikih šansi za drugi mandat.
Upravo je autoritarni napad na vladavinu prava i progon imigranata nakon druge inauguracije Donalda Trumpa ključan za razumijevanje Mamdanijeve pobjede na njujorškim izborima. Mamdani je prošao put od samo 1 % podrške početkom godine do pobjede na gradonačelničkim izborima velikim dijelom upravo zbog svog energičnog otpora Trumpu i njegovim napadima na velike gradove te slanju federalnih trupa da “uvedu red”. Iako Trump nije još poslao vojsku na ulice New Yorka kao što je učinio u LA-u, Washington DC-u i Chicagu, maskirani federalni agenti otimaju ljude na ulicama te u federalnim sudnicama New Yorka.
Tako je 8. ožujka otet Mahmoud Khalil, palestinski aktivist i student na Sveučilištu Columbia. Khalil je otet u svome stanu pred očima svoje trudne supruge, unatoč tome što posjeduje zelenu kartu, odnosno status stalnog boravka u SAD-u. Iako protiv njega nije podignuta nikakva optužnica, proveo je 104 dana u pritvoru u Louisiani, dok nije pušten da se brani sa slobode, nakon odluke federalnog suca iz New Jerseya koji je presudio da je njegov pritvor neustavan. Zohran Mamdani je od prvog dana energično pozivao na oslobađanje nepravedno pritvorenog Khalila i sudjelovao u prosvjedima ispred federalne zgrade gdje ICE agenti svakodnevno otimaju imigrante koji se pojavljuju na imigracijskom sudu.
U usporedbi s Adamsom, koji se nakon dogovora s Trumpom u potpunosti umrtvio i pravio da se ništa ne događa, Mamdani i Brad Lander, još jedan demokratski kandidat za gradonačelnika, nametnuli su se kao predvodnici otpora i borbe za prava Njujorčana.
Upravo je savezništvo između Mamdanija, milenijalca i muslimana rođenog u Keniji, i Brada Landera, srednjevječnog Židova i trenutnog financijskog kontrolora New Yorka, postalo simbolom otpora progresivnog krila Demokratske stranke u New Yorku. Zahvaljujući “rangiranom glasanju” tokom demokratskih predizbora, sistemu gdje glasači mogu rangirati top pet kandidata, Lander i Mamdani su kroz cijelu kampanju surađivali i pozivali glasače da podrže obojicu.
Ta suradnja se intenzivirala nakon što se kandidirao i Andrew Cuomo, bivši guverner države New York koji je morao odstupiti 2021. zbog optužbi za seksualno napastovanje. Cuomo je krenuo u agresivnu kampanju i tokom predizbora nastojao nametnuti odnos prema Izraelu kao ključno političko pitanje, unatoč tome što gradonačelnik New Yorka nema nikakve ovlasti u vanjskoj politici. Mamdani je bio njegova glavna meta, ne samo zbog toga što je musliman već i zbog članstva u DSA te kritika izraelskog režima i najave da bi naložio NYPD-u da uhiti Benjamina Netanyahua prema nalogu za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC).
Iako Lander i Mamdani ne dijele identične stavove po pitanju Izraela i Palestine, njihova suradnja i međusobna podrška su uspješno neutralizirali proizraelske napade na Mamdanija. Nakon Mamdanijeve pobjede na predizborima u lipnju na kojima su ga glasači odabrali za kandidata Demokratske stranke, podrška Brada Landera i mnogih progresivnih židovskih organizacija poput JFREJ (Jews For Racial & Economic Justice) pomogla je uvjeriti velik broj židovskih glasača da će Mamdani ustrajati u borbi protiv antisemitizma.
Ključ Mamdanijeve kampanje bila je jednostavna i konzistentna poruka: New York je postao preskup za život običnih njujorčana, a on će se boriti za njih – ne za milijardere. Kampanja se fokusirala na tri jednostavne politike: zamrzavanje stanarine za 2 milijuna stanovnika u stanovima s reguliranim najmom, besplatan autobusni prijevoz i osnivanje gradskih supermarketa. Sama poruka je bila bitnija od detalja ovih politika. Mamdani se pozicionirao kao političar koji se bori za radničku klasu, poput Demokrata tridesetih godina dvadesetog stoljeća – gradonačelnika Fiorella La Guardije i predsjednika Franklina Roosevelta.
U usporedbi s većinom drugih predstavnika Demokratske stranke koji su zadnjih desetljeća propagirali neoliberalnu ekonomsku politiku i preuzeli poziciju desnog centra, Mamdani se predstavljao kao prava opozicija radikalno desnoj koaliciji Trumpa i američkih milijardera. Međutim, iako je uvjerljivo pobijedio na Demokratskim predizborima na kojima mu je najveći protivnik bio upravo bivši guverner Cuomo, Mamdani nije dobio punu podršku Demokratske stranke. Nakon nekoliko tjedana premišljanja, Cuomo je najavio nastavak borbe, ovaj puta kao neovisni kandidat. Uz obilatu financijsku podršku milijardera bliskih Trumpu, ali i mnogih Republikanaca, Cuomo je nastavio napade na Mamdanija prozivajući ga za neiskustvo i antisemitizam zbog kritike Izraela, ali nije izbjegavao ni rasističke napade i kritiku Mamdanijevog muslimanskog identiteta.
Mamdani nije proveo naredna četiri mjeseca ispričavajući se zbog svojih stavova niti identiteta. Tvrdoglavo je ponavljao svoju osnovnu tezu o ekonomskoj nepravdi, ponosan na vlastito imigrantsko iskustvo i muslimansku vjeru. Tokom televizijskih debata na Cuomove optužbe o neiskustvu odgovarao je da mu je drago što nije poput Cuoma – nasljednika političke dinastije koji je morao napustiti mjesto guvernera zbog optužbi za seksualno napastovanje.
Osim toga, Mamdani je svakodnevno pokazivao snagu i energiju koja se danas rijetko viđa u američkoj politici, koju se sve češće opisuje kao gerontokraciju. Sa svoje trideset i četiri godine upola je mlađi od Cuoma koji se bliži sedamdesetoj. Osim što je puno suverenije i prirodnije komunicirao s glasačim putem društvenih mreža i video klipova kratke forme, Mamdani je svakodnevno održavao znatno veći broj događanja, skupova i drugih aktivnosti od svog protukandidata. Na taj je način svoje relativno neiskustvo pretvorio u prednost – svakodnevno se obraćao biračima umornim od starih političara (figurativno i doslovno).
Kako se približavao dan izbora, trenutačni gradonačelnik Eric Adams (koji se također natjecao kao nezavisni kandidat jer nije sakupio dovoljan broj potpisa za sudjelovanje na Demokratskim predizborima) odustao je od utrke. Time su u utrci ostala tri kandidata – Mamdani, kandidat Demokratske stranke, Cuomo, nezavisni kandidat, i Curtis Sliwa, kandidat republikanske stranke.
Sliwa, kojem su ovo bili drugi izbori za gradonačelnika, tokom kampanje se prema Mamdaniju odnosio s puno više poštovanja nego Cuomo, Mamdanijev kolega iz Demokratske stranke. Cuomo i milijarderi koji su ga podržavali pozvali su Sliwu da i on odustane od utrke kako bi mu otvorio put do pobjede nad Mamdanijem. Sliwa je ove cinične pozive javno odbio, poručivši da gradonačelnika New Yorka trebaju odabrati birači, a ne milijarderi. Sliwa, nekadašnji vođa skupine Guardian Angels koja je osamdesetih patrolirala njujorškom podzemnom željeznicom, tako se pokazao dosljednijim od Cuoma i čitavog niza demokratskih političara koji su odbili podržati Mamdanija.
Vraćamo se u volonterski štab Mamdanijeve kampanje u Flatbushu, gdje volonteri dobivaju kratke, ali jasne upute za canvassing. S obzirom na to da se izbori održavaju sljedeći dan, naš cilj nije da preobratimo republikance ili zagrižene Cuomove pristaše da glasaju za našeg kandidata. Lista birača koju dobivamo u specijaliziranoj aplikaciji sastoji se od demokratskih glasača koji vjerojatno podržavaju Mamdanija, a mi ćemo ih podsjetiti da su sutra izbori i pomoći im da naprave plan kada i gdje će glasati, ako već nisu. Upućeni smo da razgovaramo o tri glavne poruke kampanje – zamrzavanju stanarina, besplatnim autobusima i gradskim supermarketima.
Kucanje počinjemo u velikoj sedmokatnici s desetak stanova na svakom katu. Liftom se penjemo na zadnji kat i zatim krećemo prema dolje. Prvih par vrata nitko nam ne otvara, ali zatim upoznajemo stariju glasačicu s kojom vodimo intenzivan razgovor. Gospođa, rođena na jednom od karipskih otoka, već je navršila godine za mirovinu, ali još uvijek radi. Zdravstveno osiguranje joj ne pokriva lijekove koje treba uzimati pa je morala reći doktoru da joj više ne piše recepte, jer ih ne može platiti. Rekla nam je da će glasati za “demokratskog kandidata” i da se nada nekoj promjeni jer ovako više ne može.
Upoznajemo dosta ljudi koji nam otvaraju vrata. Gotovo svi planiraju glasati, ili su već glasali. Jedna gospođa nam govori da su svi njeni ukućani već glasali (u New Yorku je moguće glasati unaprijed na posebnim glasačkim mjestima), ali da ona nije dobila potvrdu da je registrirana na svom glasačkom mjestu. Provjeravamo njene informacije u bazi podataka i dajemo joj instrukcije kako može glasati uz naknadnu provjeru (affidavit).
Tijekom tri sata razgovaramo s desetinama glasača. Svaku interakciju bilježimo u aplikaciji, kao i informacije o tome jesu li glasači već glasali. Sutra, na dan izbora, još jedna grupa volontera će posjetiti ovu zgradu i pokucati na vrata onih koje danas nismo dobili. Razgovori variraju, neki traju tek desetak sekundi, dok s drugima vodimo duže razgovore. Više od svega, ovo je prilika da porazgovaramo sa svojim susjedima i bolje ih upoznamo. Nakon naše smjene od tri sata razmjenjujem dojmove sa svojim volonterskim partnerom kojem je ovo također bilo prvi put da kuca na vrata. Slažemo se da za razliku od reklama na društvenim mrežama ili SMS poruka, canvassing pruža priliku za stvarne interakcije među ljudima. Obojici nam je jako drago da smo i sami mogli ovako sudjelovati u kampanji.
Sljedeći dan na mojem biračkom mjestu je veća gužva nego inače. Topao je i sunčan jesenski dan. Poslijepodne mediji javljaju da je odaziv birača najveći još od 1969. Birališta se zatvaraju u 21 sat, što znači da bi rezultati mogli biti jasni do ponoći. Nakon večere hodam prema baru u Greenpointu gdje je organizirano praćenje rezultata, ali prije nego što tamo stignem čujem glasno vrištanje i slavljenje. Gledam na mobitel – Associated Press u 21:40 objavljuje da je Zohran Mamdani pobijedio.
Dolazim u bar gdje gomila ljudi već slavi, a sat vremena kasnije Mamdani u pobjedničkom govoru još jednom daje bezrezervnu podršku svim njujorčanima, imigrantima, trans zajednici, židovima, muslimanima… Uz Mamdanija su njegovi roditelji, supruga, niz demokratskih političara i – Mahmoud Khalil, palestinski aktivist za čiju slobodu se Mamdani borio. Na putu kući vidim ljude kako slave na ulici i grle se. Atmosfera u New Yorku je ekstatična.
Nekoliko dana kasnije stižu službene statistike. Interesantno je da je Mamdani dobio glasove i mnogih glasača koji su 2024. ostali kod kuće ili su čak glasali za Trumpa. Brojke iz Mamdanijeve kampanje pokazuju i kako je preko sto tisuća volontera kucalo na tri milijuna vrata, odradilo četiri i pol milijuna poziva i poslalo skoro tri milijuna SMS poruka. Demografski gledano, Mamdani je dobio većinsku podršku svih značajnih etničkih skupina, jedino su bijelci u većoj mjeri glasali za Cuoma. Njegova pobjeda podigla je moral antitrumpovske koalicije, a vijest o “socijalističkom gradonačelniku” pročula se daleko van Amerike.
Pravi posao tek slijedi. Mamdani je sada dobio mandat, ali uskoro će morati pokazati njujorčanima da se zaista može uhvatiti u koštac s rastućim troškovima života i efektivno pružiti otpor ICE-u i Trumpovoj administraciji. Stotinu tisuća volontera bi i tu moglo pomoći – samo dan nakon izbora, volonterke i volonteri su pozvani da se uključe u novoosnovanu organizaciju Our Time čiji je cilj ostvarenje progresivnih politika koje su Mamdanija dovele na čelo New Yorka.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Horizonti promjene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno
