Kritika Jedno od najvažnijih životnih iskustva u životu svake queer osobe na putu prema samoostvarenju i življenju u više-manje miru s prihvaćanjem vlastitog identiteta i svih posljedica koje dolaze u paketu – poput homofobije i drugih oblika diskriminacije – zasigurno je izlazak iz ormara. Pojam ormara proširio se i prihvatio u prošlom stoljeću, prvenstveno u svakodnevnoj komunikaciji, a za njegovu popularizaciju u kontekstu (queer) teorijskog diskursa neupitan je doprinos Eve Kosofsky Sedgwick, osobito njezine studije Epistemologija ormara. Izlazak iz ormara podrazumijeva javno priznavanje queer rodnog ili seksualnog identiteta neke osobe, što može biti, i nerijetko jest, emocionalno bolan i težak proces – posebice u konzervativnim društvima poput našeg.
Upravo se na ovom konceptu temelji projekt Coming Out Museum (COME) koji se provodi od 2024. godine u suradnji Procesa – udruge za promicanje queer kulture i LGBTIQ+ prava iz Pule te Etnografskog muzeja Istre iz Pazina. Riječ je o stvaranju izložbe koja ujedno preuzima i ulogu arhiva predmeta, priča i iskustava queer osoba vezanih uz njihov izlazak iz ormara. Uz to, važno je naglasiti da je riječ o digitalnoj platformi, odnosno virtualnoj izložbi koja se može otvoriti i pregledavati na web stranici. Postav tvore osobni predmeti poput šalica, plišanih igračaka ili sportske opreme uz popratne coming out priče vlasnika ispisane u prvom licu.
Mogućnost online pretraživanja doprinosi pristupačnosti izložbenih predmeta odnosno njihovih fotografija, jednako kao poticaju na dijalog i izgradnju zajednice. Tako COME istovremeno postaje inkluzivan prostor i samim time zajednica osoba koje su spremne dijeliti svoje priče jednako kao empatično saslušati tuđe i na taj način prikazati mogućnosti stvaranja zajedništva onima koji su na marginama ili se osjećaju kao da su sami. S obzirom na otvorenost za rast i prihvaćanje novih predmeta svih osoba koje žele participirati u radu na ovom projektu, COME se također može promatrati kao društvena akcija u aktivnoj izgradnji sigurnijeg društva za LGBTIQ+ zajednicu.
Takvi su prostori vidljivosti i međusobnog povezivanja osobito važni kada se uzme u obzir koliko je queer iskustvo nekoć bilo marginalizirano u javnom prostoru, a ovdje imaju priliku izložiti se u javnosti. Čini mi se da je živjeti kao queer osoba prije interneta bilo znatno teže te da su se u medijima rijetko, ako uopće, mogli vidjeti primjeri queer reprezentacije. U tim rijetkim slučajevima queer životi i iskustva gotovo nikada nisu bili prikazani u pozitivnom svjetlu, nego su često bili obavijeni velom simboličnosti, odnosno kodirani kako bi lakše izmaknuli oku heteroseksualne publike koju bi prikaz takvih osoba potencijalno mogao uznemiriti.
Usprkos povijesti brisanja i utišavanja queer glasova, COME postaje platforma gdje može biti podijeljena življena kultura, jednako kao iskustva uglavnom hrvatskih državljana_ki. Ipak, kako naglašavaju autori projekta Jan Franjul i Mario Buletić: “Coming Out Museum (COME) prikuplja i predstavlja coming out priče LGBTIQ+ zajednice na globalnoj razini. Naša je svrha promicati prihvaćanje različitosti, društvenu pravdu i ponos dijeljenjem snažnih narativa, poticati razumijevanje i zagovaranje inkluzivnijeg i otvorenijeg društva. Posvećeni smo očuvanju prošlosti, slavljenju sadašnjosti i oblikovanju budućnosti dijeleći brojna iskustava LGBTIQ+ zajednice.”
Vrijednost projekta potvrđuje i posebno priznanje Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM) za međusektorsku suradnju, dodijeljeno COME-u 2024. godine. Neka od mjesta gdje je ova izložba bila postavljena jesu: Pula, Rijeka, Rovinj, Zagreb, Pazin, Labin i Mezzago. Vjerujem da će biti zanimljivo pratiti kamo će sve još COME putovati i hoće li netko od budućih posjetitelj(ic)a obogatiti izložbu predmetom koji povezuju uz svoju coming out priču.
Odlike ovog projekta su otvorenost za prihvaćanje novih priča i predmeta koji doprinose izgradnji i osnaživanju queer zajednice. Također, COME može poslužiti kao pomoć u informiranju osoba koje nisu queer o specifičnosti i kompliciranosti prolaska kroz proces izlaska iz ormara. Upoznavanje s predmetima i pričama koje su doprinijele ovoj izložbi može poslužiti kao prvi korak u procesu boljeg razumijevanja queer osoba kao i razvijanja empatije za njihova iskustva i prepreke s kojima se susreću živeći u heteropatrijarhalnom društvu. Ono što ova izložba uspijeva prenijeti jest osjećaj povezanosti i zajedništva među queer pojedincima, bez obzira na to gdje se nalaze.
Konačno, snaga izložbe ne proizlazi iz estetske vrijednosti ili umjetničke promišljenosti izloženih predmeta, već iz činjenice da naizgled sasvim obični i beznačajni predmeti mogu postati simboli otpora i kolektivne snage. COME pokazuje da je snaga u zajedništvu i da nas na kraju dana samo tolerancija, međusobno razumijevanje i ljubav mogu spasiti od užasa i rastućeg fašizma u kojem živimo. Na ovaj način se kroz pažljivo kuriranje, arhiviranje i prenošenje glasova gradi zajednica ljudi čiji identiteti i dalje često ostaju nezastupljeni, zatvoreni u metaforičke ormare. Njima COME daje glas, prostor i mogućnost da vlastita iskustva postanu vidljiva, dijeljena i politički relevantna.
Predmeti pritom funkcioniraju kao simboli pomoću kojih se otvara i razotkriva priča o izlasku iz ormara. Njihova svakodnevna funkcija se briše kako bi postali sredstvo svjedočenja. Tako se kroz njih artikuliraju negativna iskustva poput srama, straha, no jednako tako konačan dolazak do osjećaja oslobođenja i pripadnosti. Upravo u toj transformaciji običnog predmeta u nositelja intimnog sjećanja koji dijeljenjem postaje dio kolektivne memorije leži emancipacijski potencijal izložbe – ona ne dokumentira samo individualne priče, nego stvara prostor u kojem privatno iskustvo prerasta u čin zajedničkog otpora i solidarnosti.
Objavljeno
