Tema S druge strane, Rijeka je grad specifične ljepote i neobične povijesti, koji se nalazi na idealnoj geografskoj lokaciji, čiji se razvojni potencijali čine neupitnima iako se već dugo ne aktualiziraju. U Rijeci se živi ugodno. Vrtići, škole, obrazovne, zdravstvene i kulturne ustanove, komunalna infrasturktura i sportska igrališta, dvorane i plivališta postoje i dostupna su na korištenje. Iako sigurno postoje nezadovoljstva načinom na koji se upravlja ovim resursima to ne mijenja činjenicu o postojanju određenog životnog standarda. Svakako nedostaju parkovi i sofisticirani sadržaji za poslovično razmaženu riječku publiku, ali Rijeka je unatoč tome i dalje poželjna životna destinacija. Pogledamo li demografsku strukturu Rijeke čini se zaista da se radi o gradu koji je završna životna destinacija, koja to postaje kada se iživi na nekim drugim mjestima. Naravno, znamo da to nije tako nego se naprosto radi o tome da mladi odlaze, a stari ostaju jer imaju znatno manje opcija. Rijeka godišnje gubi 1000 stanovnika i nastavi li gubiti stanovništvo u tom ritmu uskoro će se svesti na veličinu grada kakv je bio prije 50 godina. Ovih 1000 stanovnika godišnje odnosi se zajedno na negativan priraštaj i odlaske, a među onima koji odlaze nalaze se i umjetnici, kulturni radnici, organizatori i teoretičari koji danas čine važan dio kulturnog sustava Hrvatske, pa i drugih država, ali ne žive i što je još važnije ne rade u Rijeci. Zašto?
To je pitanje na koje će se pokušati odgovoriti na tribini Zašto se ne vraćamo?. U svakom slučaju, činjenica je da su brojni kulturni djelatnici otišli iz Rijeke i da imaju vrlo uspješne karijere. No, oni uglavnom imaju samo familijarne i prijateljske veze s Rijekom, ne i poslovne. U Rijeci oni uglavnom ne djeluju i pitanje je koji su uzroci tome. Da li se razlozi poslovne neprivlačnosti Rijeke nalaze u nedostatku socijalne gustoće, u nedostatku kulturne infrastrukture i budžeta, u neprimjerenoj estetskoj paradigmi koja vlada gradom, u odsustvu ljudi s kojima bi se moglo surađivati ili u nečem sasvim drugom. Naravno, brojni su mogući uzroci zašto ovi ljudi više ne rade u Rijeci, osobni ili kontekstualni, ali ono što nam se čini da jest činjenica je da Rijeka kao grad ne nudi dovoljno poticaja za rad u području kulture i umjetnosti. Mogući poticaj ovom radu možda je moguće pronaći i u pronalaženju načina da se uspostave veze s Riječanima koji svoj staž odrađuju razasuti po raznim destinacijama, tako da oni, iako ne više ne žive ovdje, ostanu pristuni u Rijeci.
Organizator tribine koja se održava u petak, 26. travnja s početkom u 20 sati je Drugo more, a suorganizatori – Kulturtreger, Platforma 9,81, Metamedij. Projekt se realizira u partnerstvu sa SU Clubture.
