Blic Prvi gost ciklusa u petak, 23. rujna, u 20 sati u Dnevnom boravku Rojca, jest Lazar Džamić. Godine 2011. objavio je knjigu “Cvjećarnica u kući cveća” koja propitkuje kulturološki značaj kultnog stripa “Alan Ford” na ovim prostorima. Neizostavno štivo generacija koje su odrastale sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Alan Ford je sa svojim junacima i farsičnim zapletima nasmijavao do suza, ali je zahvaljujući originalnom i prepoznatljivom likovnom izričaju i dijalozima uvijek bio mnogo više od “običnog” stripa.
Lazar Džamić je u “Cvjećarnici u kući cveća” pokušao odgovoriti na nekoliko važnih pitanja. Najveće od njih glasi: zbog čega je Alan Ford ogromnu popularnost, osim u Italiji, zemlji svog nastanka, zabilježio još jedino u SFRJ i nigdje više u svijetu? Ne manje značajno pitanje tiče se prijevoda: zašto istinski poznavaoci i ljubitelji Alana Forda u Srbiji priznaju samo briljantni hrvatski prijevod Nenada Brixyja? Lazar Džamić je majstorski ukazao na duboke i prepletene veze ovog stripa i života u bivšoj domovini, ali i podsjetio da Alan Ford i dalje živi, jer usprkos tome što ovaj dio svijeta proizvodi više povijesti nego što može podnijeti, narav i način razmišljanja na Balkanu postojano odolijevaju zubu vremena, a matrica zbivanja proteže se i na naredne generacije.
Prošle godine objavljuje knjigu “Čaj od šljiva” u kojoj se nalaze kolumne koje je Džamić iz Londona pisao za beogradski “Novi magazin”. Knjigu je ilustrirao Aleksandar Zograf, a beogradski kritičar Ivan Ivačković kaže da Lazar u ovoj knjizi “pokazuje tipičnu englesku vještinu: da s malo riječi mnogo kaže. Jezik kojim to čini je jednostavan i otmjen, metafore su mu maštovite i pametne, a zapažanja lucidna i duhovita. Uz perfektnu ravnotežu šarma i ozbiljnosti, on poredi uzdržani engleski i pregrejani srpski mentalitet, u isti mah nemilosrdno i s velikim simpatijama za obje strane”.
Lazar Džamić živi i radi u Londonu, bavi se marketinškom komunikacijom i zaposlen je u tamošnjoj agenciji Kitcatt Nohr Digitas. Osim brojnih stručnih i popularnih predavanja na temu marketinga u kulturi i kulture u marketingu, napisao je i objavio četiri knjige o oglašavanju, odnosima s javnošću i fenomenologiji komunikacije.
