Ideja za ovim programom javila se iz potrebe bližeg i cjelovitijeg uvida u recentnu umjetničku produkciju i rad umjetnika čija dinamika stvaranja često ne korespondira dinamici izlaganja (barem ne u domaćim okvirima), ali i kritičkog iščitavanja umjetničkih radova. Otvarajući umjetnicima prostor i verbalnog izražavanja, podržavamo ih u razvijanju kritičkih i teorijskih pozicija koje idu i izvan granica njihova rada. S druge strane, želja nam je potaknuti i nova iščitavanja, nove perspektive u pristupu (analizi) tih radova. Želja nam je intenzivno pratiti umjetnost koja upravo nastaje i otvoriti prostor za pluralističke umjetničke, ali i kritičke pozicije.
Ciklus je zamišljen kao niz susreta, projekcija, prezentacija i diskusija, a prvi počinje u četvrtak, 3. ožujka, u 19 sati u galeriji Karas, kada će Renata Poljak govoriti o svom radu.
Renata Poljak vizualna je umjetnica rođena 1974. u Splitu. Njen rad uključuje različite medije: fotografiju, neonske instalacije, video i film. Diplomirala u Splitu 1997. kao profesorica likovne kulture, postdiplomski studij završava na Likovnoj akademiji École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu, Francuska. Sudjelovala je u ‘artist-in-residence’ programima u New Yorku, San Franciscu, Beču i Parizu. Njeni su radovi izlagani u sklopu međunarodnih izložbi i programa, i dobitnica je brojnih nagrada, uključujući nagradu za kratki film Golden Black Box Short Award na berlinskom festivalu Balkan Black Box Festival, i godišnju nagradu Ženskog umjetničkog centraElektra u Zagrebu. U proljeće 2010.godine izbor njenih filmskih i video radova prikazan je u Centru Georges Pompidou u Parizu, a selekcija autoričinih fotografija bila je izložena u okviru manifestacije Paris Photo u Carrouselu muzeja Louvre u studenom 2010.
U svojim video radovima, Renata Poljak miješa autobiografske sekvence, dokumentarnu i fiktivnu formu da bi istražila socijalne posljedice jednog društva. Radovi obradjuju različite teme, od socijalne amnezije, položaja žene u suvremenom društvu, tranziciju iz socijalizma u liberalni kapitalizam i njegove popratne pojave, poput divlje urbanističke gradnje, uništavanje obale i sl., a svi su ti društveni problemi filtrirani kroz vrlo osobnu optiku senzibilne umjetnice čiji je intimni svijet u podlozi svih događanja. Artikulirajući svoje osobno iskustvo neodvojivo od socijalno-političkog konteksta, Renata Poljak govori o neriješenim sukobima, nedostatku komunikacije i podsjeća na važnost i odgovornost prema prošlosti, a gubitak vrijednosti, spol, useljavanje, tranzicija teške su teme sa kojima se autorica nosi s humorom i suptilnosti. (iz teksta Lejle Topić)
