Tema Razgovor na temu Intelektualci i rat održat će se u petak i subotu, 16. i 17. rujna u HDP-u, a u nedjelju, 18. rujna u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom. Svečano otvorenje ovogodišnjih Desničinih susreta je u petak, 16. rujna u 10 sati u HDP-u.
Šesti Desničini susreti, nastavljajući kritički propitivati fenomene suvremene kulture i povijesti, a s težištem na komparatističkim pristupima, ove će godine raspravljati temu Intelektualci i rat, 1939 – 1947. godine. “Kratko” 20. stoljeće (1914-1917/1918 – 1989) mnogima je i Doba ekstrema, ništa manje i Doba netrpeljivih, ali i Doba promjena, jedva usporedivih s bilo kojom drugom epohom u pisanoj povijesti. Razdoblje 2. svjetskog rata (1939 – 1947) komprimira u biti svu temeljnu civilizacijsku problematiku 20. stoljeća. Njegova zastrašujuća ljudska cijena, nedoumice s kojima je započet te nedoumice s kojima je završen korištenjem atomske bombe i sa “željeznom zavjesom” bitno su obilježeni scijentizacijom i intelektualizacijom “totalnog rata” unutar i preko granica sučeljenih svjetonazorskih pretpostavki. Intelektualci su u tome ratu, u nepreglednom mnoštvu slučajeva, zagovornici rata i protivnici rata, nadasve – akteri i žrtve, ljudi koji se očituju i ljudi koji šut, a svi skupa svjedoci kraja jednoga eurocentričnog svijeta.
Uvažavajući različite mogućnosti istraživačkih kritičkih pristupa, ovogodišnji Desničini susreti fokusirat će se na teme i problemske komplekse u hrvatskom i širem južnoslavenskom, odnosno, regionalnim kontekstima, koji su dosada manje bili predmetom istraživačkih interesa ili pak stjecajem različitih okolnosti prije i poslije 1990. godine uopće nisu raspravljani. Ovogodišnji Desničini susreti, kao i prethodni skupovi, imaju naglašeno istraživačku orijentaciju.
Bit će govora o rijetko obrađivanim djelovanjem i životom Bele i Miroslava Krleže za vrijeme ustaškog režima Ante Pavelića 1941 -1945; tko su zapravo bile “poštene hrvatske” žene u NDH i koja je bila uloga intelektualki u tom periodu?; zašto se mistificira smrt I. G. Kovačića?; kontroverze oko I. kongresa kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom 1944; o tome kako dolazi do odluke da se tajni posjed preobrati u javno dobro kulture te što činiti nakon “njemačke katastrofe”?
Više informacija potražite ovdje.
