Kulturne memorije

ponedjeljak, 21.05.2012. - ponedjeljak, 21.05.2012.
barbara_matijevic_i_am_1984

Kulturne memorije kao područje istraživanja u posljednjih dvadeset godina postaju sastavni dio raznih disciplina: od antropologije, sociologije, kulturne geografije, povijesti, kulturnih studija do književnosti, studija performansa, povijesti umjetnosti i filmskih studija. Prema Andreas Huyssenu “sjećanje oblikuje naše veze s prošlosti, a načini na koje pamtimo određuje naš identitet. Kao individue i društva trebamo prošlost kako bi konstruirali i učvrstili svoju tradiciju, formirali sadašnji identitet, te stvorili viziju budućnosti”. 

U tom kontekstu dijalog između prošlosti i sadašnjosti nikad ne završava. Način na koji pojedinci i čitave zajednice pamte prošlost i identificiraju se s njom složen je proces. U projektu naslova Kultura memorija Centra za kulturu Trešnjevka u fokusu je istraživanje kulturne memorije koja je formirana izvan formalnih povijesnih diskursa, ali artikulira s tim diskursima, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istraživat će se različita građa (performans, usmene povijesti, film, umjetnost, urbani prostor…) te posebno analiza popularizacije memorije i analiza načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu. 

Projekt će okupiti, povezati i potaknuti na  međusobnu suradnju umjetnike, aktiviste, studente i samostalne istraživače koji se bave istraživanjem i uključivanjem kulturnih memorija u svoj istraživački rad. Bit će realiziran kroz deset susreta u dva ciklusa istraživačkih radionica i tribina tijekom svibnja i lipnja te tijekom studenog i prosinca. Autorica i voditeljica projekta je Senka Božić. Radionici možete prisustvovati svaki utorak od 20 do 21 i 30 sati u Centru za kulturu Trešnjevka. 

Prva radionica bit će održana 22. svibnja i nosi naslov Živjela perverzija na Lezbožednom trgu: slogani i simboličko preimenovanje ulica na zagrebačkoj povorci ponosa kao memorijske prakse. Voditeljice su Mislava Bertoša i Sandra Antulov. U izlaganju će biti analizirani slogani nošeni na zagrebačkoj povorci ponosa (2002.-2011.) i simboličko preimenovanje ulica uključenih u rutu povorke kao prakse pomoću kojih se konstruira i komunicira kolektivna memorija jedne marginalizirane skupine. Ako tražite hrvatski internetski kasino, onda pogledajte međunarodni internetski kasino 22bet . Evokacija različitih značajnih momenata globalne LGBT povijesti s jedne strane, te lokalizirani (zagrebački, srednjoeuropski) elementi koji se međusobno isprepliću, s druge strane, bit će interpretirani u svjetlu semiotičkih promišljanja o značenju i memoriji.

Rasporede i teme ostalih radionica pronađite ovdje

Foto: Barbara Matijević, I am 1984


Povezano