Blic Ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija u čast žrtava fašizma na Dotrščini je rad Podizanje / Elevation slovačkog umjetnika Mateja Gavule, a bit će izveden u subotu, 19. rujna 2026. u 11 sati na glavnom ulazu u Spomen-park Dotrščina. Autora je ove godine odabrao slovački kustos i povjesničar umjetnosti Daniel Grúň.
Gavula, koji je školovani klesar, u radu poseže za arhaičnim tehnologijama podizanja teških tereta, ritualom koji je, kako navodi Grúň, od davnina služio i za odavanje počasti precima. Fizički napor svladavanja gravitacije kustos čita kao sastavni dio kiparske discipline, a i sam naslov rada izvodi iz latinskog glagola elevare, koji u europske jezike ulazi u razdoblju prosvjetiteljstva i nosi značenje podizanja i uzdizanja, jednako u fizičkom kao i u duhovnom smislu.
Na prostoru Spomen-parka Dotrščina za vladavine ustaškog terora tijekom Drugoga svjetskog rata ubijene su tisuće građana i građanki Zagreba, okolice i drugih krajeva, a velik dio žrtava ubijen je i pokopan na lokaciji Doline grobova, gdje, kako se navodi u najavi, jedan od prevrnutih kamenih blokova ima nejasnu ulogu.
Gavulin rad Grúň opisuje kao participativni događaj s performativnom funkcijom sjećanja, u kojem masivni kamen predstavlja teret s kojim se treba suočiti. Potragu za mogućim izgubljenim tekstom na naličju kamena, tekstom koji bi govorio o pogubljenima i mučenima, kustos tumači kao simbol kolektivne tame i kulture zaborava fašističkih zločina, dok se na toj drugoj, nevidljivoj strani nalaze i mržnja, sram i pasivnost.
U kustoskom tekstu Grúň povlači i paralelu sa Slovačkom, u kojoj je fašistički režim na čelu s katoličkim svećenikom Jozefom Tisom u smrt otpremio desetke tisuća vlastitih stanovnika, a čija priroda, piše, ni do danas nije u potpunosti društveno osuđena niti pravno raščišćena. Kao mjesta usporediva s Dotrščinom navodi Kremničku, danas dio Banske Bystrice, i Nemecku, gdje su 1944. i 1945. pogubljene stotine civila.
Organizatori ističu da je prisutnost stranih umjetnika dio nastojanja da Dotrščina postane i mjesto relevantne međunarodne, europske i angažirane suvremene umjetničke produkcije.
Od pokretanja aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina 2012. godine, autorskog projekta Saše Šimprage, radove su na tom prostoru izveli Saša Šimpraga, Davor Sanvincenti, Slaven Tolj, Daniel Kovač, Zoran Pavelić, Gildo Bavčević, Sandra Sterle, Tonka Maleković, Driton Selmani, Diana Sokolić, Vlado Martek, Patricia Pisani i Tomo Savić Gecan. Ovogodišnja se intervencija održava u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, a godišnja memorijalna intervencija tradicionalno se izvodi u povodu Svjetskog dana mira.
