Tema Razlike u radu, metodama i odnosu spram kulturnog konteksta trenutka međusobno osvjetljavaju specifičnost svakog umjetnika pojedinačno. Izložba predstavlja intimističke filmove koje je 1970-ih Hamlet Hovsepian snimao u osami Ašnaka, svog rodnog sela u blizini Jerevana, gdje i danas živi i radi, te fotografije koje je Mladen Tudor od kasnih 1950-ih snimao i objavljivao kao reporter dnevnih novina i magazina. Naslov izložbe, preuzet iz stiha poznate partizanske narodne pjesme Da nam živi, živi rad!, upućuje na srodnosti paralelnih moderniteta i njihovo iščitavanje iz perspektive današnjeg post-tranzicijskog društvenog pejzaža.
Hamlet Hovsepian rođen je 1950. i umjetnik je čija praksa obuhvaća film, performans, land-art i apstraktno ekspresionističko slikarstvo. Od 1978. do 1980. Hovsepian je živio i radio u Moskvi, gdje je upoznao estetsku avangardu tog grada i održao prve izložbe. Nakon povratka u Armeniju njegov se rad temelji na životu u Ašnaku, mjestu koje je za njega istodobno i eksprimentalni laboratorij i sklonište od opresivnih društvenih normi. Filmovi iz 1975-1976. godine: Mislioc, Zijevanje, Češanje, Glava i Bez naslova izravno bilježe jednostavne svakodnevne radnje čije ih ponavljanje dovodi do apsurda. Ritam njihova gotovo apstraktnog predstavljanja razotkriva granice egzistencije i nadvladava naizgled periferni geografski kontekst.
Izbor radova Mladena Tudora (1935) zahvaća niz novinskih fotografija izvorno nastalih tokom autorovog dugogodišnjeg fotožurnalističkog rada u redakcijama Vjesnika i Starta u razdoblju od pedesetih do kraja sedamdesetih godina. Društvenu zbilju autor dokumentira jezgrovitim prikazima situiranja likova-protagonista u kontekstu koji ih socijalno određuje. Jednostavno nazivajući svoje fotografije prema mjestu i godini nastanka autor zadržava skroman i zgusnut format crno-bijele novinske fotografije. Tematski objedinjene prikazom različitih momenata procesa modernizacije socijalističkog društva, Tudorove fotografije pokazuju zamahe, ali i slijepe točke i krize tog projekta i njegovih često marginaliziranih protagonista.
Izložba …željeznica, selo, grad… dio je dugotrajnog eksperimentlanog istraživačkog projekta Slatke šezdesete koji istražuje skrivene teritorije revolucionarnog razdoblja 1960-ih, viđene iz suvremenih umjetničkih i teorijskih perspektiva. Možete je pogledati u utorak, 10. svibnja u 19 sati.
