Tema “Potresniji od nacističkih logora i njihovih suvremenih verzija samo su arhivi žrtava. U njima su sačuvani nizovi identifikacijskih listova. Uz crno-bijelu fotografiju navedeni su samo datum i mjesto rođenja, zanimanje, a pri dnu presuda – preživio: da/ne. Raznolika lica snimljena u nekim sretnijim vremenima lišena su ostalih osobina. U logoru, svjedoči Primo Levi, zvali su ih Die Stücke – komadi.
Među djelima Vere Fischer bila je slika crnokose žene, modiljanijevski izduljene, izbrisanog oka. Iza njezina, lutki sličnoga lika iz tame se pomalja avetinjski hermafrodit. Naslućuje se da je riječ o autoportretu. Vera se našla među preživjelima, ali s otvorenom ranom.
Rođena je u Zagrebu 1925., u skromnoj židovskoj obitelji. Fischerovima je dodijeljen stan u zgradi namijenjenoj zaposlenicima Paromlina, nedavno razorenog simbola srednjoeuropskoga industrijskog poleta između dva velika rata. “To su one kuće iz kojih sada istjeruju Cigane, dakle, manje otmjeno”, stoji u lakonskoj ispovijedi začinjenoj gorkim humorom. “Vesela pesimistica” zarađivala je kao “tipkačica, zubarski asistent, ecanjem mrežica za tržnicu, uređivanjem zidnih novina, uvećanjem fotografija pomoću kvadratića, vođenjem tiskare, novinarstvom, za blagajnom u tiskari, kao telefonistkinja, pomoćna referentkinja za gorivo i mazivo, statističarka, laborantkinja”, a nakon studija kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti postala je “projektanticom velesajamskih štandova, dizajnericom u tvornici porculana, profesoricom likovnog odgoja na šest osnovnih škola”, stoji u katalogu izložbe Vera Fischer. Preživjela.
U srijedu, 16. srpnja u 19 sati o monografiji autorice Branke Hlevnjak, Vera Fischer. Od pop arta do misionarstva, govorit će Ariana Kralj, Jasminka Domaš i Darija Alujević, nakon čega će biti otvorena izložba Vera Fischer. Preživjela kustosica Leile Mehulić i Nike Pavlinek.
Izložba je otvorena do 3. rujna 2014.
