Kritika U Galeriji Vladimir Filakovac otvara se 4. rujna u 19 sati izložba diplomskih radova studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Petre Kovačić i Matije Meštrića pod nazivom Polja metamorfoza / Krajolik slike. Izložba je otvorena do 14. rujna 2023., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
Petra Kovačić: Polja metamorfoza
“Preobrazbe, odnosno metamorfoze dio su našeg postojanja. Često nam se čini da su organizmi i predmeti u mirovanju, no sve se neprestano mijenja, ne mirujući nikada. Organizme ili strukture u živućem svijetu možemo precizno analizirati: njihovu anatomiju, materijal, teksturu, kako se kreću ili što ih čini fizički postojanima. Autorica provodi analizu koja obuhvaća nevidljivi svijet misli, emocija i sjećanja, uvijek prisutnih, ali neopipljivih. Postavlja si pitanja: kakva je njihova struktura, tekstura, kako se „kreću“ i u kojim bi sve oblicima mogli postojati da su materijalizirani?
Spomenuta analiza i prikazivanje isključivo su subjektivna predodžba psihološkog, emocionalnog i duhovnog stanja autorice. „Kodiranje“ i „dekodiranje“ vlastite strukture misli izrazito je intiman proces, a kojim će se likovnim elementima koristiti, svojstveno je jedi-no autoru koji odlučuje kako i kada tu strukturu pokazati svijetu. Iako se radi o subjektivnom prikazu tijeka misli, kroz radove se nastojalo introspektivnim promatranjem „uhvatiti“ razvoj i pretapanje misli te kako bi misli izgledale u fizičkom svijetu. Ta namjera definirana je već i u nazivu rada – polja metamorfoza, preobrazbe. Serija radova sastoji se od crteža u ugljenu i crnoj suhoj pasteli na papiru te prostornih crteža u laviranom tušu, brižno oblikovanih u prozirnim kutijama. Radovi velikih dimenzija izvedeni u suhim tehnikama kombinacija su crteža i slikarskog postupka frotaža. Prostorni crteži strukture su svojevrsnih organizama koji samostalno postoje, no opet se mogu preklapati i kombinirati s ostatkom radova kako bi se stvorila potpuno nova kompozicija, nova struktura. Nježne organičke preobrazbe prostornih crteža predstavljaju prirodne karakteristike i u protuteži su s artificijelnim prozirnim kućištima. Pritom je zaokružena priča organičko-mentalnog pejzaža gdje svaki likovni element posjeduje intuitivnu simboliku autoričinih misli i emocija”, piše Kovačić.
Matija Meštrić: Krajolik slike
“Odnos autora i stvorenoga imaginarnog svijeta zanimljiv je stvaralački proces. Imaginarni svijet koji postavlja na platno svojevrsna je duhovna preslika unutarnjega stanja. Samoopažanje proizlazi iz spontanosti. Neopterećen narativom i prenošenjem egzaktne poruke, autor pokušava dešifrirati sebe unutar svijeta koji proizlazi iz poteza njegova kista. Silueta ljudske figure suprotstavlja se pozadini. Prostor zauzimaju i druga stvorenja koja predstavljaju vanjski svijet, odnosno vanjske utjecaje. Figura ponekad mijenja svoj oblik postajući potpuno neprepoznatljivom, gotovo stopljenom s pozadinom te postaje aktivni sudionik apstraktnoga anorganskog svijeta. Miješanjem suprotstavljenih elemenata nastaje hibridni organski svijet. Otvaraju se različiti prostorni planovi u kojem glavnu riječ vode ploha i boja. Ponegdje se mogu pojaviti i drugačiji oblici koje autor prepušta spontanosti introspekcije u određenom trenutku. Prirodnim zaobljenim oblicima i mekim tonovima boje nastoji prenijeti osjećaj ranjivosti, ističući krhkost ljudskog stanja. Nastali krajolik možemo promatrati kao prikaz unutarnjega svijeta od kojeg autor ponekad bježi ili ga ne shvaća u potpunosti. Promjenjivi oblici zajedno s koloritom prenose osjećaj odvojenosti i otuđenja, ističući nepovezanost pojedinca i dijela njegove unutarnje okoline. Prostor je imaginaran, proizlazi iz introspekcije te može poprimiti razne oblike, ovisno o trenutku u kojem nastaje. Konstanta na radovima je simbolična figura kojom autor reflektira samog sebe u pejzažima i istražuje povezanost sa samim sobom ostavljajući pritom otisak svojega postojanja u danom trenutku”, piše Meštrić.
