Kritika Povodom desete obljetnice smrti Mladena Stilinovića, Kulturno informativni centar će u subotu, 10. listopada u 13 sati, u Galeriji na katu otvoriti izložbu njegovih fotografija, filmova i instalacija. Događaj će početi u kino dvorani projekcijom filma Juriš kolači – Sjećanje na Mladena Stilinovića, snimljenog u Zagrebačkom kazalištu mladih 2016. godine, kada je umjetnik preminuo.
Film bilježi večer sjećanja koju su kustoski kolektiv Što, kako & za koga / WHW i Branka Stipančić organizirali u ZKM-u, pozvavši prijatelje, umjetnike i kustose iz Hrvatske i inozemstva te ljude koji su Stilinovića poznavali da ga se prisjete na svoj način. Organizatori su, kako navode, željeli opušteno i suradničko događanje u skladu s umjetnikovom osobnošću, pa je večer posvećena njegovu životu i umjetničkoj praksi protekla u znaku zaigranosti, humora i stvaralačke anarhije.
Četrdeset i pet sudionika sudjelovalo je govorima, performansima i videoporukama. Snimali su Matija Kralj i Sonja Ratković, montirao je Kralj, a producentica filma je umjetnikova udovica, kustosica Branka Stipančić.
Mladen Stilinović (Beograd, 1947. – Pula, 2016.) bio je neokonceptualni umjetnik i jedan od vodećih predstavnika Nove umjetničke prakse. Od kraja šezdesetih bavio se eksperimentalnim filmom, a od sredine sedamdesetih razvijao je opus koji obuhvaća kolaž, fotografiju, umjetničke knjige, slikarstvo, instalacije i akcije. U radovima se, služeći se ironijom, paradoksom i manipulacijom, kritički bavio jezikom umjetnosti i politike te odnosom rada, novca i moći.
Iako je od ranih sedamdesetih bio aktivan na domaćoj sceni i povremeno izlagao u inozemstvu, među ostalim na 10. Pariškom bijenalu 1977. i u amsterdamskom De Appelu 1979., šire međunarodno priznanje stekao je tek početkom devedesetih, kad je nakon političkih promjena u Istočnoj Europi porastao interes za umjetnike iz regije. Otada je izlagao na Venecijanskom bijenalu, documenti 12 u Kasselu, Bijenalu u Istanbulu i izložbi After the Wall u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, a radovi mu se nalaze u zbirkama Centra Pompidou, MoMA-e, madridskog Reine Sofíje, Van Abbemuseuma i zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti.
Izložba u Galeriji na katu može se pogledati do 14. listopada.
