Blic Svojim dolaskom u Hrvatsku papa plijeni pažnju kao da dolazi Madonna, ali ona svjetovna, koja svoje nastupe također organizira na prostorima kao što su hipodromi a koncerti joj se najavljuju billboardima baš kao i Ratzingerov posjet Hrvatskoj.
Kako u transu dolaska božanskog poslanika u lijepu našu ne bi zaboravili na nepravde koje mogu doći i iz božanstvenog konteksta Queer Zagreb priredio je projekcije nekoliko filmova koji snažno govore o temama i ljudima koji postaju žrtve božanstvenog i javnu raspravu na temu Republika Hrvatska između klerikalizma i sekularizma – gdje ima a gdje nema suživota?.
A za zabavni intermezzo pripremaju se Crkvom inspirirana zajednička druženja, foto sessioni i izložbe kojima će se dočekati papa.
Petak, 3. lipnja
19:00 – otvaranje izložbe Zajedno u Qristu
Unatoč postojanju određenih likova unutar ikonografije katolicizma koji blago upućuju na queer identitete, poput Svetog Sebastiana, činjenica je da službeno nema vizualnog spomena ikakvom LGBTIQ identitetu. Stoga smo okupili vlastite snage i ponudili našu verziju, odnosno queer verziju crkvene ikonografije koja ne samo da dopušta već se i bazira upravo na tim prognanim ako ne i poganim identitetima bilo da se radi o tipičnim biblijskim scenama ili onima iz svakodnevnog crkvenog života. Izložba se otvara u petak a moći će se pogledati do kraja Pope film festivala, odnosno do nedjelje 5. lipnja 2011.
19.30 – Čiste savjesti, r. Barbara Rick, SAD, 2010, 89′
U dokumentarcu In good conscience Barbare Rick prati se istinita priča sestre Jeanine Gramick koja se radi svoje podrške LGBT katolicima nađe u klinču s institucijom Rimske Katoličke Crkve. Sestra Jenanine već 30 godina radi na promicanju LGBT zajednice i borbi za prihvaćanje, priznanje i jednakost LGBT osoba unutar katoličke crkve. Njena ju borba vodi do samog Vatikana gdje pokušava dobiti audijenciju s glavnim savjetnikom za ta pitanja – koji je, ni manje ni više, kardinal Joseph Ratzinger, koji kasnije postaje Papa Benedikt XVI. Kada joj kardinal Ratzinger i Papa Ivan Pavao II daju ultimatum – da se odrekne homoseksualnosti ili gubi sve – ona ga odbija. “Odlučila sam ne sudjelovati u vlastitoj opresiji ograničavajući osnovna ljudska prava” – rekla je – za mene to je pitanje savjesti.
21:00 – Iznenada prošle zime, r. Gustav Hofer / Luca Ragazzi, Italija, 2008, 79′
Suddenly Last Winter film je Gustava Hofera i Luce Ragazzia iz 2008. godine (Italija). Gustav i Luca su par već osam godina, međutim njihov se život drastično mijenja prošle zime kad talijanske vlasti najavljuju uvođenje zakona o izjednačavanju prava nevjenčanih i homoseksualnih parova s vjenčanim parovima. Vatikan i konzervativci se bore svim snagama protiv zakona propagirajući slom morala i kraj obitelji kao temelja društva. Gustav i Luca, prvi put nakon osam godina svoje veze suočeni s napadima, izlaze iz zaštitničkog kruga obitelji i prijatelja i pokušavaju razumjeti što se događa u zemlji koju očito nisu dovoljno poznavali – Italiji.
Subota, 4. lipnja
16:30 – photo session: vizualni queer identiteti u crkvenoj ikonografiji – Sinners or Saints – Come out and Saint Up
Radionicom Sinners or Saints – Come out and Saint Up nadalje razvijat će se vizualni queer identiteti. Priznajte da ste queer u ispovjedaonici, pokajte se za homofobiju i postanite queer svetac ili svetica. Otvoreno za sve slobodoumne.
18:00 – Smokve, r. John Greyson, Kanada, 2009, 104′
Smokve su priča o AIDS aktivistu Zackieju Achmatu koji je, i sâm HIV-pozitivan, odbio uzimati lijekove dok ne postanu dostupni svim Južnoafrikancima. Njegov je simbolički čin pokrenuo tzv. Treatment Action Campaign koji je ubrzo prerastao u nacionalni pokret, podižući razinu javne svijesti i informiranosti, bez straha da stanu na put pohlepnim farmaceutskim kompanijama. Achmat se prometnuo u jednog od najznačajnijih boraca protiv Apartheida u Južnoafričkoj Republici, no neuzimanje lijekova ozbiljno je narušilo njegovo zdravlje. Uspoređujući Achmatov rad s aktivizmom Kanađanina Tima McCaskella, Smokve promišljaju i sam pojam aktivizma, sve kroz prizmu satiričnih pop-pjesmama i opere Four Saints in Three Acts Gertrude Stein. Tematski se donekle nastavljajući na njegov mjuzikl o AIDS-u Zero Patience (1993), kanadski redatelj John Greyson iskoristio je sve potencijale glazbe i humora
20:00 – okrugli stol: Republika Hrvatska između klerikalizma i sekularizma – gdje ima, a gdje nema suživota? – kino dvorana
Raspravom na temu Republika Hrvatska između klerikalizma i sekularizma – gdje ima, a gdje nema suživota? s jedne strane želi se osigurati prostor za kritička pitanja crkvi, ali istovremeno i potaknuti diskusiju gdje se nalaze prostori koegzistencije ova dva na prvu ruku oprečna sustava vrijednosti. Okruglom će stolu prisustvovati osobe iz hrvatskog javnog života koji će ponuditi različite pristupe i stavove vezano za pitanja na kojima se danas lome koplja između svjetovnog i vjerskog pogleda na svijet. Pitanja o ljudskim pravima, istospolnim zajednicama, abortusima, eutanaziji, politikama borbe protiv HIV epidemije, položaja žena u crkvi i društvu, granicama definicije obitelji. Sve ove teme prostor su beskonačnih polemika u brojnim zemljama gdje katolička crkva ima svoju prisutnost bilo kroz vatikanske ugovore bilo kroz utjecaj na političke snage. Rasprava je otvorena za javnost.
Nedjelja, 5. lipnja
17:00 – photo session: vizualni queer identiteti u crkvenoj ikonografiji – The Queer Bible
Nedjeljni photo session tematike poqueeravanja biblijskih zgoda i nezgoda, nastavlja se uz vaše sudjelovanje. Postanite novi apostol, Juda ili Marija Magdalena. Ili nataknite svoje najljepše štikle na najskromniju redovničku halju… Dođite k nama, naši će vas svećenici dirati samo ako vi to želite.
19:00 – Sestre Marije Magdalene, r. Peter Mullan, Irska/VB, 2002, 119′
Film govori o samostanima-praonicama rublja u Irskoj u kojima su, kao u utočištu, boravile žene, zbog svojeg grijeha zatvorene od Crkve i društva koje ih se odreklo. Radnja filma temelji se na stvarnim događajima iz 60-tih godina prošlog stoljeća i prati priče tri, odnosno četiri djevojke koje su se u samostanu našle zbog grijeha, za kojeg ih ni jedan razuman čovjek ne bi osudio – jednu je silovao rođak, druga je rodila vanbračno dijete, treća je bila jednostavno lijepa i primamljiva muškarcima, a četvrta mentalno poremećena pa su je se njezini ‘riješili’ smjestivši je u samostan. Sve djevojke u samostanu, smatraju se, od Crkve i društva, prezrenim grešnicama, poput Marije Magdalene, koje su se odlučile pokajati za svoje grijehe i zato će se cijeli život suzdržavati od grijehe i tjelesnih užitaka. U samostanu se suočavaju s nepristupačnim časnim sestrama koje ih za svako kršenje strogih pravila kažnjavaju i ismijavaju. Ironično je to što su voditelji samostana još grešniji od djevojaka koje su unutra zatvorene. Voditeljici samostana najvažniji je novac kojeg primaju od donacija, samostanski župnik odaje se bludu… To je ironično, a žalosno je to što su svi znali što se u samostanu događa i svi su to podržavali. Čak 30 tisuća djevojaka kroz pola stoljeća djelovanja tih samostana bilo je smješteno u njima. Posljednji je ukinut 1996. godine.
21:00 – Loš odgoj, r. Pedro Almodóvar, Španjolska, 2004., 106’
Pedro Almódovar u filmu Loš odgoj koji je odjeknuo u filmskom i inom svijetu, izvlači iz svog sjećanja provincijske osnovnoškolske dane iz prve polovice 60-ih, koje je proveo u katoličkom internatu, gdje se susreo i s pojavom (pseudo)pedofilije koja je danas postala svojevrsnim zaštitnim znakom Katoličke crkve. Loš odgoj smješten je u Madridu 1980. godine i započinje na dovratku Enriquea Godeda (Fele Martinez), mladog i uspješnog redatelja u potrazi za novom temom. Ignacio Rodríguez (Gael Garcia Bernal), s kojim je Enrique odrastao u katoličkom internatu i koji je u međuvremenu postao glumačka nada, umjetničkim imenom Ángel želi ulogu u sljedećem Enriqueovu filmu, a pri ruci ima i priču naslovljenu Posjet.
23:00 – 01:00 – Pope go to Hell Party
I za kraj samog Pope festivala priprema se set popularnih i rado slušanih pjesama koje se oslanjaju na kršćanske osjećaje. Zaplešite s nama uz Papa don’t preach, Papa Razzi i ostale uspješnice. Svojevrstan ispraćaj Pape i konačan zaključak manifestacije uz radosnu pjesmu i druženje pod geslom “Ljubi bližnjega svoga”.
