Blic U vrijeme rastućeg birokratskog, ekonomskog, psihičkog i fizičkog nasilja spram naših stranih sugrađana i sugrađanki, važno je prisjetiti se ne tako daleke prošlosti u kojoj je učenje pisanja svog imena na arapskom bila dobrodošla svakodnevica za mnoge studente_ice, a ne sadržaj rezerviran za tematske radionice i kulturne programe. Zaborav Pokreta nesvrstanih i njegovog studentskog naslijeđa na području Jugoslavije, bila je tema izložbe Nesvrstani Zagreb održane u jesen 2023. godine.
Autorica izložbe, Petra Matić, dugogodišnju preokupaciju naslijeđem Nesvrstanih, kojima se bavi kroz kustoski rad, umjetničko-istraživačke prakse i aktivnosti u kulturnoj udruzi Jutro, formalizira Arhivom nesvrstanih. U povodu nadolazećeg predstavljanja Arhiva i popratnog programa, s Matić razgovaramo o izazovima s kojima se u istraživačkom radu susrela te raznim rukavcima koji su je doveli do aktualnih suradnica.
Možeš li nam ukratko reći kako si se zainteresirala za naslijeđe Nesvrstanih na ovim prostorima i došla do ideje pokretanja Arhiva?
Moj interes za teme Globalnog Juga započeo je tijekom migrantskog rada u Irskoj 2014. godine, a produbio se volontiranjem u kurdskom izbjegličkom kampu kraj Dunkirka 2016. gdje sam šest mjeseci vodila kuhinju i kino. Nakon tog iskustva vratila sam se u Zagreb, upisala diplomski studij muzeologije, suosnovala inicijativu Studenti za izbjeglice i započela suradnju sa zagrebačkim muzejima na temama prisilnih migracija.
Radila sam i u arhivu Večernjeg lista, gdje sam 2019. godine naišla na podatke o zagrebačkom Udruženju afričkih studenata iz 1980-ih. Ubrzo sam saznala i za postojanje Međunarodnog studentskog kluba prijateljstva u Zagrebu te bogat život “nesvrstanih” studenata kod nas. Te su me informacije oduševile, šokirale i razljutile – nevjerojatno su važne, a gotovo su u potpunosti izbrisane iz javnog pamćenja. Kako to?
Narednih godina sam istraživala, pisala i govorila kad god je bilo prilike o aktivnostima stranih studenata u Jugoslaviji. Znala sam da je ova baština važna mnogim istraživači_ca_ma Globalnog Juga, pogotovo jer je samo na našem jeziku. No, javljali su mi se gotovo isključivo bijeli doktorandi sa zapadnih sveučilišta koji bi se rado okoristili mojim neplaćenim istraživačkim radom. Tek kad me uredništvo Kulturpunkta 2023. pozvalo da intervjuiram Michelle Caswell, shvatila sam da je rješenje – arhiv zajednice. On omogućava pristup ovako kompliciranoj baštini na način koji je otvoren, pravedan i usmjeren prema zajednicama o čijoj se baštini i radi.
Kako je izgledalo prikupljanje arhivskog gradiva? Jesu li se tijekom istraživanja profilirali neki značajniji izvori oko kojih si gradila zbirku?
Arhivsko gradivo većinom su prikupile naše istraživačice, antropologinje Rea Drvar koja se bavi latinoameričkom i Sandra Wahech koja se bavi arapskom zajedincom u Hrvatskoj. One same biraju teme kojima se žele baviti, kao i izvore i materijale za koje smatraju da dobro predstavlja zajednice s kojima rade. Kao pokretaču projekta, nama u kolektivu Jutro je važno da su istraživačice imaju čvrstu povezanost sa zajednicama koje istražuju, da su adekvatno plaćene za svoj rad i da otvoreno komuniciramo o istraživačkom procesu kao i o smjeru Arhiva, što je i dalje prostor u kojem želimo napredovati. Rea Drvar će o svojem istraživanju govoriti i u sklopu naših programa: Oko svijeta, u subotu, 3. svibnja u Prosvjeti, te Into the World u ponedjeljak, 5. svibnja online.
Kako će zbirka izgledati i na koji joj način možemo pristupiti i/ili ju nadograditi?
Zbirka je dostupna na web stranici Arhiva, putem koje nas možete kontaktirati i dogovoriti svoj doprinos. Predmete samo skeniramo ili fotografiramo i odmah ih vraćamo vlasnicima, a rado bismo zabilježile i vaše priče.
Jedan od okidača za izložbu, kao i tvoj film Grad koji ima mir, brojne su nedaće poput požara koje su zadesile Međunarodni klub prijateljstva u Zagrebu. S kojim si se izazovima suočila tijekom rada na Arhivu i zašto nam je on, u kontekstu aktualnih politika razdjeljivanja, izuzetno važan alat za prisjećanje i borbe protiv zaborava?
Rad na ovoj baštini je zahtjevan, nasljeđe nesvrstanosti je bolno za mnoge. Osim suočavanja s poviješću koju ne učimo u školi – i Jugoslavije i Globalnog Juga – ove su zajednice dodatno obilježene našim ratom 90-ih, u kojem su preko noći od uvaženih gostiju i braće postale nepoželjne. Uz to, stalno su pogođene gustim naslagama kolonijalnog nasilja koje već stoljećima ne prestaje. Budući da se naše istraživanje usredotočuje na “male ljude” i svakodnevicu, nužno ulazimo u intimne priče i obiteljske veze. Za mnoge to postane preintimno – neki se povuku i na kraju istraživanja, a neki odbiju suradnju već na početku, i to je njihovo pravo.
Bitno je znati povijest čitavog svijeta u gradu i državi u kojoj živimo. Hrvatska i danas obavlja svoju povijesnu kolonijalnu ulogu antemurale christianitatis – na njezinim se granicama i unutar njih svakodnevno zlostavljaju azijski i afrički građani i građanke. Većina nekadašnjih stranih studenata u Hrvatskoj danas ne može ni pomisliti na legalan ulazak u zemlju, a osobe s palestinskom putovnicom ne mogu ni ući u zemlju u kojoj je nekoć djelovala Generalna unija palestinskih studenata, čiji su članovi branili Hrvatsku 1990-ih. Važno je i istaknuti integracijski program koji je Jugoslavija, uključujući Hrvatsku, provodila za strane državljane, poput godinu dana besplatnog učenja hrvatskog jezika prije početka rada ili studija. Dobrodošlica, ili takozvana integracija, moguća je kad tretiraš druge kao ljude.
Za kraj, možeš li nam pojasniti kako planiraš predstaviti Arhiv i reći nešto više o popratnim programima?
Arhiv predstavljamo kroz niz događanja: počinjemo u subotu, 3. svibnja, s filmskim programom Oko svijeta u sklopu kojeg prikazujemo slovenski televizijski film Slovenec po izboru redatelja Aleša Verbiča, o osmero stranih državljana koji su svoj dom izgradili u Sloveniji – primjer kako kulturna politika može podržati baštinu Nesvrstanosti. Također, prikazujemo kratki umjetnički film Blaq Tito Christiana Guerematchija, slovensko-afričkog izvedbenog umjetnika koji istražuje naslijeđe povezanosti Gane i Jugoslavije.
Program se nastavlja online razgovorom Into the World 5. svibnja s kolegicama iz Afrike – arhitekticom i kustosicom Zainab Gafaar (Safeguarding Sudan’s Living Heritage), Mutanu Kyany’aom (African Digital Heritage) te Sethom Avusuglom (Library of Africa and African Diaspora).
U srijedu, 7. svibnja čitamo nesvrstane tekstove u MaMi s Paulom Stubbsom, a u subotu, 10. svibnja šetamo Nesvrstanim Zagrebom uz vodstvo Nawara Ghanima Murada. Program će se u manjem intenzitetu nastaviti najesen.
ObjavljenoObjavljeno
