Tema Kulturaljka je šibenska dvodijelna kulturno-glazbena manifestacija koja već šest godina uspješno kombinira širekulturne i glazbene komponente čineći ovo već tradicionalno događanje zanimljivim svim generacijama te potrebama i interesima šire javnosti. Od 5. do 26. ožujka Šibenčani i ostali moći će sudjelovati u različitim događanjima koja organizira udruga P.A.R.K., a o svemu smo detaljnije razgovarali s predsjednikom udruge Igorom Bergamom.
KP: Kulturaljka se održava već šestu godinu za redom. Možete li nas upoznati s njenim nastankom, zašto je festival uopće pokrenut i kojim su sadržajima stanovnici Šibenika i okolice mogli prisustvovati do sada?
I.B.: Kulturaljku su pokrenuli 2011. godine članovi šibenske neprofitne volonterske udruge za mlade P.A.R.K. (Pokretači alternativnog razvoja kulture). Zamišljena je s jasnim ciljevima kojima se vodimo i danas, a to su: 1. poticanje na aktivnije uključivanje mladih sugrađana u društveni i kulturni život grada 2. borba za dobivanje adekvatnog prostora za kreativno izražavanje mladih u Šibeniku koji gradu nedostaje zadnjih 20 godina.
U dosadašnjih pet izdanja Kulturaljke u Šibeniku smo organizirali razne izložbe, tribine, javne rasprave, filmske projekcije, predavanja, kreativne natječaje i slično, kroz koje smo mladim kreativnim Šibenčanima dali priliku i mjesto da svoje umjetničke radove, stavove i razmišljanja prezentiraju široj javnosti. Isto tako skupljali smo potpise potpore za dobivanje prostora za mlade i organizirali tribine na kojima smo gradskoj vlasti ukazivali na problem nedostatka adekvatnog prostora te im nudili konkretne ideje za njegovo rješavanje. U sklopu glazbenog programa radili smo velike koncerte na više lokacija koje su do tad bile u derutnom i neiskoristivom stanju, a čiji smo potencijal kroz glazbena događanja prikazali u najboljem svjetlu. Do sad su u koncertnom dijelu programa nastupala mnoga poznata imena regionalne alternativne scene (Goran Bare i Majke, Darko Rundek i Cargo orkestar, Damir Urban, Pips, Chips & Videoclips, Psihomodopop i mnogi drugi).
KP: Tijekom ožujka organizirate i dva predavanja. Prvo predavanje posvećeno je dugogodišnjim aktivističkim naporima u smjeru mijenjanja lokalne zajednice i društva. Kakva je kulturna scena u Šibeniku po pitanju mladih i njihovih aktivnosti, pogotovo izvan ljetnog perioda?
I.B.: Da, naziv predavanja je “Mladost je mladost je mladost – kultura mladih u nekoliko generacija”. Kroz to predavanje, koje će zapravo biti više ugodno druženje na kauču, predstavit ćemo nekoliko generacija mladenačkog nastojanja da u okviru udruga ili vlastitih aktivnosti učine Šibenik zanimljivim, boljim i veselijim mjestom za život.
A mladi u Šibeniku, vjerojatno kao i u drugim sredinama u Hrvatskoj, uvijek kukaju kako nema nigdje ništa, a ništa ne bi napravili da se to promijeni. Sjede na kavi i bulje u fejs, a kad neko nešto napravi onda opet kukaju kako to ne valja i ne podrže događaj. Doduše, nije sve tako crno, uvijek se tu nađe pojedinaca koji se već godinama trude i rade, većinom volonterski i s puno ljubavi, truda i volje, da se nešto dobro događa u gradu, ali nažalost uvijek su u manjini, a kako vrijeme ide čini mi se da ih/nas ima sve manje.
KP: Gosti predavači bit će dugogodišnji šibenski aktivisti koji su samostalno ili kroz udruge radili na poboljšanju kulturnog života u Šibeniku. Iz toga možemo zaključiti da je aktiviranje šibenske nezavisne scene dugotrajan proces. Možete li nas upoznati s njenom poviješću?
I.B.: Osobno sam uključen u podizanje šibenske nezavisne scene i kulturnog života grada tek zadnjih šest godina, ali znam da ljudi rade na tome još tamo od druge polovice 1990-ih godina. Baš će ti i takvi ljudi biti na našem predavanju i upoznati širu javnost o njihovim aktivnostima. O šibenskoj nezavisnoj sceni se ne može govoriti da se ne spomene Mjesna zajednica, prvo okupljalište alternativaca u gradu, mjesto druženja, razmjenjivanja ideja, koncerata i slušaona. Premlad sam da bi bio dio nje, ali u Šibeniku se i dalje tuguje za tim prostorom od kad je krajem ’90-ih zatvoren. Nakon toga postojao je Klub mladih u Šibeniku preko kojeg se, između ostalog, organizirao kultni punk festival Martinska fešta i to punih 15 godina. U 2000-ima kreće i Crtaona, učionica u zgradi Šibenske gimnazije u kojoj su se organizirale svirke i druženja, koja je i danas, u malo izmijenjenom izdanju, živa i polufunkcionalna. Eto prije šest godina smo se pojavili mi, prvo preko Šibenske udruge mladih, kasnije u P.A.R.K.-u, nakon nas su došli novi mladi ljudi koji su se uhvatili u koštac s organiziranjem nezavisnih kulturnih događanja u gradu, i tako će to valjda ići i dalje. Starijima se više po malo ne da, gube volju, entuzijazam, pojede ih sistem, a mladi pokušavaju nešto raditi u trenucima kad nikad nije bilo teže organizirati live svirku. Tema je ovo za pisati o njoj doktorsku disertaciju, pa neću dalje ulaziti u problematiku.
KP: Predavanje će se održati u Narančastoj zgradi na Banju, prostoru koji je udrugama dan na korištenje, između ostalog, i djelovanjem kroz projekt Kulturaljke. Kakva je budućnost te zgrade?
I.B.: Da, između ostalog i zbog naših pritiska preko Kulturaljke, Grad Šibenik prije godinu dana ustupio je dio Narančaste zgrade na korištenje dijelu šibenskih udruga koji se bave mladima. To je korak naprijed u svakom slučaju u rješavanju problema nepostojanja adekvatnog prostora za kreativno izražavanje mladih u gradu, ali sigurno nije konačno rješenje. Ti prostori i dalje nisu u potpunosti adekvatni za naše potrebe, u smislu održavanja koncerata, proba bendova ili većih okupljanja ljudi na jednom mjestu. Drugo, ta zgrada je na dosta atraktivnoj lokaciji u Šibeniku, lokaciji koja je dana na javni poziv za koncesiju u turističke svrhe, tako da se bojim da će mladi od tamo morati seliti kad krene uređenje i prenamjena tog prostora u turističku zonu. Zato i dalje radimo Kulturaljku i dalje se borimo za naše ciljeve.
KP: Drugo predavanje bavi se za hrvatsko društvo pomalo kontroverznom temom indijske i industrijske konoplje. Za početak, zašto je ta tema uopće kontroverzna i što možemo učiniti da tu korisnu biljku i njene korisnike destigmatiziramo? Tko sudjeluje na tribini?
I.B.: Kroz udrugu P.A.R.K. nastojimo raditi stvari koje se do sad nisu imale prilike čuti i vidjeti u Šibeniku, tako smo odlučili organizirati i predavanje o konoplji jer se o tome kod nas nema gdje ni kada ništa edukativno čuti. Tema je kontroverzna jer prosječan Hrvat na spomen konoplje prvo zamisli pušenje marihuane, drogiranje, zlo, teške droge… Nije toliko kriv ni jadan Hrvat, koliko globalno stanje svijesti u svijetu i utjecaj medija i okoline. Tako da ćemo mi ovim predavanjem pokušati demistificirati pojam konoplje, educirati javnost o tome što je indijska, a što industrijska konoplja, o povijesti biljke, o širokoj uporabi i drugim detaljima o kojima ljudi nemaju prilike čuti u našem mainstream društvu. Predavači će biti Marina Zubak, Ratko Marinković i Saša Brajlo iz Zagreba, aktivisti za legalizaciju konoplje u Hrvatskoj.
KP: Koncerti su i popratni i glavni sadržaj manifestacije. Kakav nas muzički program očekuje ove godine?
I.B.: Koncert spada u ovaj drugi dio Kulturaljke, s njim nekako zaokružimo cijelu priču i to bude vrhunac projekta. I ove godine koncert će se održati u napuštenom hangaru na prostoru bivše vojarne Bribirskih knezova u Šibeniku, što je, eto za primjer, super prostor za svirke jer je koliko toliko dobro očuvan i cijeli od drva, što je odlično za akustiku, a zjapi prazan u vlasništvu države još od rata. Datum je kao i svake godine, subota prije praznika Uskrsa, kad su studenti u gradu i kad ljudi najčešće ne rade. Ove godine za nas sviraju beogradski Repetitor i sarajevsko Zabranjeno pušenje, a priliku da se pokažu i dokažu dobit će i novi šibenski autorski sastav Magul.
Ovim putem, za kraj, pozivam sve koji imaju priliku ovo čitati da nam se pridruže u ovogodišnjem izdanju Kulturaljke u bilo kojem njenom programu, jer tako direktno sudjeluju u održavanju šibenske nezavisne scene.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
