Blic Od svog osnutka 2001. godine, Wikipedija je predstavljala simbol očekivanog početka novog doba kulturne demokracije, u kojoj će “suvereni korisnici biti oni koji donose odluke, a stari medijski Levijatani propasti i izumrijeti”. Demokratizacija objavljivanja članaka i suradnički koncept uređivanja trebali su osnažiti slabe i marginalizirane te u konačnici dovesti do preslagivanja društvenih odnosa moći. Gotovo dvadeset godina kasnije, Wikipedija je na globalnoj razini jedna od najposjećenijih stranica (5. po redu u 2019. godini), za jedne je “posljednje najbolje mjesto” na Internetu dok drugi niz godina upozoravaju na manjak pluralizma uredničkih glasova, jednoobraznost objavljenih sadržaja, pa i njihovu snažnu ideološku obojenost, kao što slučaj s hrvatskom inačicom. Prema posljednjim istraživanjima Wikimedia fondacije, u njihovim projektima sudjeluje između 5,2 i 13,6 % žena, prosječna dob autora i urednika je između 35 i 44 godine, a primjećuje se i nejednakost u njihovoj regionalnoj zastupljenosti, koja je posljednjih godina ipak u padu.
Projekt HRW koji se provodi u sklopu ovogodišnjeg Clubture-HR programa razmjene i suradnje, bavi se upravo temom pluralizma wikipedijskih članaka, a kroz radionice u Zagrebu, Rijeci i Splitu potiče uključivanje skupina i pojedinaca različitih društvenih pozadina u njihovo kreiranje. Nakon prve radionice održane 4. srpnja u riječkog Gradskoj knjižnici, o ovim temama razgovarali smo s njenim voditeljem i inicijatorom projekta Željkom Blaćeom te Tihanom Naglić iz Udruge za ljudska prava i građansku participaciju “PaRiter”.
KP: Radionica ABC – XYZ o Wikipediji i Wikimedijima održana je u sklopu projekta HRW. Možete li nam reći nešto o intencijama projekta i tko je sve u njemu okupljen?
Ž.B.: Ukratko, projekt ima cilj raditi na pitanjima vidljivosti, raznovrsnosti i relevantnosti otvorenih i besplatnih online sadržaja počevši od Wikipedije, ali i drugih Wikimedija. U širem smislu, cilj mu je informiranje, osnaživanje, inspiriranje i educiranje raznovrsnih socijalnih grupa (i pojedinaca) osobito iz civilnog sektora, akademskog okoliša i alternativne kulture i kulture mladih, koje pak malo, rijetko ili teže sudjeluju u tom, osobito kod nas. Projekt je nastao relativno spontano i ad-hoc kroz platformu Clubture nakon mog kratkog istraživanja i kontaktiranja udruga koje su u svom djelovanju imale komplementarna iskustva i agende: Multimedijalni institut (Zagreb) kao promotori otvorenog koda i sadržaja, ali Creative Commons sustava licenciranja koji su lokalizirali, te povijesti rada u medijskom aktivizmu i online kulturi; queerANarchive (Split) ima iskustva iz mapiranja znanja i iskustava iz queer povijesti; PaRiter (Rijeka) s iskustvima u promociji, edukaciji i podršci rada oko rodne pravde, ali i wikipedijskih urednica_ka. Započeli smo u Rijeci.
KP: Naslovni “ABC” prve radionice sugerira kako je namijenjena onima koji tek ulaze u Wiki svijet. Na što bi se onda odnosio “XYZ”?
Ž.B.: Da, to su osnovne i uvodne informacije s temeljnim praksama. S druge strane, otvaramo i neke jako specifične “ekspertne” meta-rasprave o odnosima i praksama u Wiki ekosustavima, koje nisu očite i lako razumljive, a tiču se (samo)kritike i potencijala inovacije.
Dakle, nije nam samo cilj približiti ljude tehnologiji, sadržajima i zajednici korisnika, već i obratno njenoj kritici, te pomaknuti etablirane metode rada s tehnologijom da budu bliže nama i primjerenije našim potrebama, koje su često neadresirane ili marginalizirane na uštrb ideje idealnih normi i tzv. “prosječnih” ili “mainstream” korisnika, za koje je upitno postoje li ili su rezultat normalizacije.
KP: Udruga PaRiter i ranije je organizirala radionice u polju uređivanju članaka s područja ženskih prava i rodne ravnopravnosti. Koji je bio njihov cilj, a kakvi su bili ishodi?
T.N.: U 2017. pozvale smo Sanju Pavlović koja se bavila radionicama Wikipedije i problematikom podzastupljenosti žena, ženske povijesti i tema koje uključuju ženska prava na ovoj platformi. Od tada smo krenule s nadopunjavanjem postojećih članaka i kreiranja novih upravo u tom području. Željele smo postići veću vidljivost žena i njihovih postignuća koja su u javnom prostoru nevidljiva, a ova digitalna platforma je prostor od kojeg se može krenuti u tom smjeru. Stvorila se grupa žena koja želi promijeniti sliku Wikipedije i ovu problematiku, a osim uređivanja članaka događa se i razmjena znanja i međusobno osnaživanje. Grupa je veoma motivirana i nakon prve radionice koju je držao Željko, koja je osim Wikipedije obuhvatila i širu platformu Wikimedia, otvaraju nam se mogućnosti da osim na Wikipediji krenemo s našim djelovanjem i na drugim platformama.
KP: Poznato je da su Wiki urednici u dominantnom postotku cis bijeli muškarci, što se reflektira i na sadržaju koji u osnovi kreira mali broj ljudi. Kako mijenjati “demografsku sliku” Wiki zajednice i demokratizirati sadržaj?
T.N.: Wiki zajednica je specifična po tome što se bilo tko može priključiti i postati urednik ili urednica (uz minimalne uvjete pristupa internetu i računalu) i na taj način dati vlastiti doprinos i novu perspektivu zajednici. Mislim da su ovakve radionice jedan od načina na koji se mogu uključiti različite skupine koje imaju interes stvaranja drugačije baze s mnoštvom različitih identiteta, a time će se mijenjati i cijela slika Wiki zajednice i na kraju sadržaj koji je na platformi dostupan javnosti.
Ž.B.: Kompleksnost ovog pitanja može biti još veća – kako de-centrirarti norme koje su: Anglofonske, Bijele, Heteronormativne, Muške, Srednjoklasne, Srednjovječne, Ablejistične… Sigurno ne tako da se sve te aspekte adresira pojedinačno i po “redu”. Važno je iz spektra različitosti uključiti čim više različitih življenih iskustava i na čim više načina. Ovaj projekt je pokušaj da se povežu neka od iskustava u mrežu solidarnosti, podrške i djeljenog znanja.
KP: Knjižnice, arhivi i druge kulturne institucije vani su sve češće domaćini Wiki eidt-a-thona, a i ova radionica organizirana je u prostorima riječke Gradske knjižnice. Kakve mogućnosti se otvaraju u takvom tipu suradnji, mogu li one biti i dugoročne prirode?
T.N.: S Gradskom knjižnicom Rijeka imamo višegodišnju suradnju kroz različite projekte i drago nam je da su otvorili svoja vrata i za radionicu Wikipedije/Wikimedije. Knjižnice su mjesta koje okupljaju različite profile ljudi, a time nude potencijal za formiranje raznolike slike Wiki zajednice. Osim toga, rekla bih da je knjižnica mjesto koje mnogi građani_ke prepoznaju kao javni prostor u kojem se ostvaruje razmjena znanja te radi toga može biti polazišna točka za približavanje Wiki zajednice većem broju ljudi koji bi mogli postati urednici_ce. Vjerujem da ćemo nastaviti suradnju i uključiti što veći broj ljudi u Wiki zajednicu.
KP: Projekt HRW “porinut” je u Rijeci. Kakav je njegov potencijal baš tamo i sada?
T.N.: Mislim da smo u maloj “prednosti” jer nam ovo nije prva Wiki radionica i našu riječku Wiki grupu smo proširile posljednjom radionicom. Mislim da ćemo kroz projekt ojačati riječku zajednicu koja je stvorena. Wiki zajednica od vas traži konstantno učenje i kontinuirani rad, a s druge strane vas obogaćuje, motivira i osnažuje. Vidim da našoj grupi ne nedostaje motivacije što znači da će ona i dalje rasti.
Ž.B.: Čini mi se da je jako važno nastaviti rad koji je PaRiter započeo upravo sada. Rijeka je i u pandemiji ostala Europska prijestolnica kulture 2020, što god to komu značilo… a aspiracije da bude i Luka različitosti (najambicioznija teza) ne bi trebalo napustiti. Važno je reanimirati te i druge sad važne koncepte (recimo oko skrbi ili održivosti) u novim uvjetima te kritički sagledati, prakticirati i utijeloviti ih i online. To sigurno nisu hiper-inflacije Zoom konferencija i Facebook koncerata, već fokus treba dati održivim i nekomercijalnim digitalnim dobrima (digital commons) kao što je Wikipedija i sličnim, radeći na medijskoj pismenosti, a kroz intervencije i kolaboracije. To mi se čini smislenije, čak i kada su posrijedi inkrementalno male, ali akumulativne promjene kao dodavanje jedne po jedne Riječanke na Wikipediju ili dodavanja (queer) detalja iz povijesti Rijeke u turistički vodič WikiVoyage.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
