Tema Substrat je prva regionalna konferencija posvećena nezavisnim koncertnim prostorima i klubovima koja se održava od 8. do 10. ožujka u zagrebačkom klubu Močvara. Ovaj trodnevni festival smišljen kao prostor umrežavanja glazbenih profesionalaca i predstavnika nezavisnih organizacija i klubova, kao i prilika za predstavljanje mladih izvođača i izvođačica iz čitave regije. Osim panel diskusija na kojima će se raspravljati o razvoju mlađe publike, umrežavanju manjih klubova i njihovoj prilagodbi financijskoj i energetskoj krizi, festival će obogatiti koncerti i DJ-setovi 14 izvođača iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Rumunjske, kao i projekcija filma One su tu redateljice Andrijane Mirne Marin. Konferenciju zajednički organiziraju Udruženje za razvoj kulture “URK” i mreža EEnlarge Europe, s čijom smo osnivačicom Eszter Décsy razgovarali o aktivnostima mreže i ključnim izazovima s kojima se danas suočavaju nezavisni koncertni prostori i glazbeni klubovi.
Mreža EEnlarge Europe osnovana je kao zajednica nezavisnih koncertnih prostora i svojevrsni edukativni projekt za scenu koja se oko njih okuplja. Krenimo od inicijalne ideje: koja je bila motivacija za pokretanjem mreže i koji su joj ciljevi?
EEnlarge Europe mreža zamišljena je kao zajednica i centar za razmjenu znanja oblikovan prema potrebama scene na kojoj se događaju prvi susreti izvođača s publikom. Naš je cilj kroz međusobnu podršku i suradnju te dijeljenje znanja održati nezavisnu glazbenu scenu živom, uspostaviti visoku razinu kvalitete i podržati mobilnost novih umjetnika_ca u regiji. Sve je počelo 2019. na nastupu jednog nevjerojatnog iranskog dua na malom festivalu u Vojvodini. Pitala sam organizatora, koji inače vodi i mali prostor u Segedinu, kako je dogovorio nastup i zašto neće doći i u Mađarsku. Rekao je da su svirali u njegovu prostoru prije nekoliko godina, no na pitanje zašto nisu nastupili i u Budimpešti, odgovorio je da ih nema tko bukirati, ali da se nije ni raspitivao. Pomislila sam: “Pa zašto nisi mene nazvao?” Menadžerica sam nekoliko glazbenika, imam kontakte u klubovima i uvijek mi je drago pomoći. U tom trenutku me posebno rastužila činjenica da voditelji koncertnih prostora i klubova međusobno ne komuniciraju, a ima toliko nevjerojatne glazbe kojoj bismo trebali omogućiti da dođe do što više ljudi.
U međuvremenu, razgovarajući s voditeljima različitih nezavisnih prostora, počela sam uviđati različite probleme koje treba riješiti ili s kojima se treba suočiti, i te su me spoznaje i iskustva doveli do Eenlarge Europe. U cijeloj Europi, a posebno u našoj regiji, voditelji nezavisnih koncertnih prostora su pokretači čitavog glazbenog ekosustava; oni znaju prepoznati dobru glazbu, ali većinom nemaju vremena ni energije da adekvatno promoviraju koncert, da sustavno vode računovodstvo ili da eksperimentiraju s novim komunikacijskim alatima. Vjerovala sam da, ako počnemo međusobno komunicirati, zajedno možemo nešto učiniti, da možemo riješiti neke probleme već samom razmjenom iskustava.
Na samom početku trebalo je dosta vremena da nađem partnere – prostore koji žele surađivati, koji se žele aktivirati na međunarodnoj razini, koji imaju što podijeliti. Na koncu su to bili Nappali iz Pečuha, Moszkva Café iz Oradee (Rumunjska), ljubljanski Channel Zero, u Srbiji Kvaka 22 iz Beograda i Zentropia iz Sente, uz još nekoliko suradničkih prostora. Započeli smo s manjim susretima, svaki put na jednoj od lokacija, koji su se fokusirali na određene teme poput financija, komunikacija, odnosa s donositeljima odluka, održivosti, itd. Pronašla sam poziv Europske unije Music Moves Europe na koji smo se prijavili i dobili potporu za provedbu naših planova.
Tijekom ovog perioda svi smo osjećali da želimo napraviti korak naprijed, podići naš rad na novu razinu i na kraju smo zajednički osmislili novi program. Zadržali smo anketu koja se pokazala kao vrlo koristan alat za praćenje publike, trendove u slušanju i ponašanju. Također zadržavamo fokus na nezavisnim prostorima, ali umjesto malih susreta organizirali smo Substrat, trodnevnu konferenciju u Zagrebu, u suradnji s Azimutom i Močvarom koji su se pridružili mreži u 2022. Konferencija je zamišljena kao putujući događaj, tako da prije svega možemo pobliže upoznati lokalne glazbene scene, a i da ne konkuriramo već etabliranim showcase konferencijama. Dugoročno, želimo da Substrat bude najvažnije okupljanje grassroot scene u regiji, kako za voditelje nezavisnih prostora, tako i za umjetnike i drudge glazbene profesionalce.
Koji su to društveni procesi i ključni izazovi s kojima se danas suočavaju nezavisni koncertni prostori i glazbeni klubovi?
Pa, priča je uvijek ista: nedostatak opreme, previše posla, turbulentno financijsko stanje, nedostatak mogućnosti financiranja, mali kapacitet prostora (fokusiramo se na klubove koji primaju do 400 ljudi) sa sobom povlače i slabije prihode od šanka ili od ulaznica, i tako dalje. Nezavisni prostori većinu vremena rade u priličnoj izolaciji, pa čak i u gradu veličine Budimpešte neki koncerti (osobito nišnih žanrova) mogu podijeliti publiku. Također, generalni problem je da publika stari i prilično ju je teško pomladiti, bez obzira na fenomen TikToka ili druge nove platforme i tehnološke alate. A osim ovih generičkih problema, dobili smo i dvije godine pandemije s lockdownima i restrikcijama, rat u Ukrajini i energetsku krizu. To su stvari koje zasigurno utječu na sva područja, ali posebno pogađaju kreativni sektor, i pogotovo nezavisnu scenu kojoj u startu nedostaje financijska podrška. Sve su to vrlo složena pitanja i izazovi za čije rješavanje treba puno vremena.
Kao jedno od rješenja vaša mreža zagovara kooperaciju umjesto konkurencije. Što takva suradnja podrazumijeva u praksi i na koji način je potičete?
Zvuči vrlo jednostavno i očito: otvorili smo grupni chat. Ali, naravno, na dnevnoj razini, održavanje komunikacije nije sasvim lako kada radite na mjestu gdje se 24 sata na dan nešto događa. Sastajući se uživo s vremena na vrijeme, počeli smo graditi osobne veze, što je ključno u sektoru koji pokreće entuzijazam, a ne primarno novac, ako razumijete što mislim. Osobno upoznavanje pomaže da dijelimo svoja iskustva na dnevnoj bazi. Organski smo počeli dijeliti kontakte izvođača, bendova koji su na turneji po regiji i obratili su nam se, ali mi nismo imali slobodan termin pa provjeravamo ima li mjesta u nekom drugom klubu. Na temelju toga uveli smo novu aktivnost za poboljšanje komunikacije i suradnje. Zovemo je EEnlarge Booking Fund, a riječ je o maloj potpori za članice mreže. U slučaju da najmanje tri kluba (iz najmanje dvije zemlje) žele bukirati iste glazbenike, mogu se prijaviti za ovu potporu, koju moraju ravnomjerno raspodijeliti na honorare izvođačima i troškove promocije.
Među aktivnostima navodite i “akcije oporavka” temeljene na podacima, a na konferenciji u Zagrebu najavljeno je predstavljanje rezultate upitnika koji ste provodili među članicama i njihovom publikom. Možete li ukratko predstaviti ove aktivnosti.
Proizašle su iz potrebe da bolje razumijemo svoju publiku i svijet oko sebe; tehnologiju koja se brzo mijenja i kako ona utječe na naše živote i navike slušanja glazbe, online ili uživo. Svakodnevno koristimo nove platforme i alate koji oblikuju naš odnos s umjetnicima i njihovim djelima, ali nedostaje istraživanje što stoji iza toga. Vidimo da su u nekim zemljama Facebook događaji još uvijek prvi alati za komuniciranje koncerta, u nekim zemljama se još uvijek isplati lijepiti plakate u gradu. Stoga smo proveli upitnik: pitali smo ljude koliko troše, kako slušaju glazbu, traže li nove izvođače, kako koriste društvene mreže, na kojim su platformama i tako dalje. Kako smo ovo istraživanje radili za vrijeme pandemije, uključili smo i pitanja vezana uz lockdown i podršku za prostore. Rezultati su okupljeni u izvješću koje je dobilo jako dobre povratne informacije stručne javnosti pa smo upitnik odlučili provoditi svake godine, kako bismo imali svježe podatke i mogli pratiti promjene u trendovima, a i prilagodili naše djelovanje novim izazovima s kojima se suočavamo.
Sugeriraju li dobiveni rezultati neke konkretne strategije za održivost nezavisnih glazbenih prostora u budućnosti, na što bi posebno trebali obratiti pažnju?
Ukratko da, to je i razlog zašto radimo anketu. Primjerice, ako se pokaže da publika prati programske portale, isplati im se poslati priopćenje, ako se publici pak sviđaju plakati oblijepljeni po gradu, ima ih smisla izrađivati i lijepiti. Rezultati koje objavljujemo sigurno su u nekoj mjeri generički jer je prikupljanje podataka trajalo gotovo dva mjeseca, a provedeno je u pet zemalja (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovenija) tako da vidimo prosjek, ali te zemlje se u ekonomskom ili kulturnom smislu ne razlikuju previše.
Na što prostori posebno trebaju obratiti pozornost? Pa, ono što čitam između redaka je komunikacija: komunikacija za dopiranje do nove, mlađe publike i širenje nove glazbe. Nezavisni prostori imaju karizmu, svoj šarm, direktan odnos s publikom, samo trebaju proširiti taj glas. No ovih dana to je sve teže i teže, tako da u online svijetu moramo usvajati nove komunikacijske vještine na svakodnevnoj razini ako želimo ostati ukorak s vremenom.
ObjavljenoObjavljeno
