Mimo šablonskog pristupa

S ovogodišnjim dobitnikom Grand Prixa "Erste fragmenata 19" Mihaelom Bađunom razgovaramo o njegovom radu, mediju stripa i likovnom obrazovanju danas.

Mihael Bađun, FOTO: osobna arhiva

Varaždinski umjetnik Mihael Bađun novi je dobitnik Grand Prixa Erste fragmenata 19. Nagradu je dobio za rad u mediju stripa Bakina priča. U svojoj praksi izražava se stripom, slikarstvom i ilustracijom, istražujući mogućnosti različitih medija. S ovim autorom i magistrom edukacije likovne kulture razgovarali smo o pobjedničkom radu i drugim projektima, stripu u suvremenoj umjetnosti i likovnom obrazovanju danas.

Mihael Bađun, Marta Katavić, Marlen Ban, Erste fragmenti 19, Lauba, 2023., FOTO: Erste fragmenti

Možeš li nam predstaviti rad s kojim si osvojio Grand Prix Erste fragmenata 19?

Nagrađeni rad Bakina priča vrlo je osobne prirode. Sam „okvir“ rada predstavlja blagovaona u stanu bake i djeda, u koju sam na tjednoj bazi dolazio na ručak nakon nastave u osnovnoj školi. Tada bi mi baka nerijetko pričala priče smještene u nedavnu prošlost, koje su uključivale nadnaravna bića poput vještica, patuljaka ili duhova što je meni, tada klincu, bilo vrlo zanimljivo. Tijekom vremena moji posjeti baki i djedu su se prorijedili, ali jake vizualne slike koje su priče stvorile u mojoj glavi su ostale jednako jasne. Javila se potreba da jednu od priča prezentiram putem vlastite likovnosti. Odlučio sam iskoristiti medij stripa, koji jakom naracijom te nerazdvojnom kombinacijom slike i teksta na slikarskom diptihu utjelovljuje atmosferu priče.

Mihael Bađun, “Bakina priča”, 2023.


Rad Bakina priča bavi se lokalnom baštinom, mitologijom i folklorom, a ispod površine obrađuje odnos unuk – baka, selo – grad te nastoji posvjedočiti zašto neke priče s razlogom ostaju zauvijek urezane u pamćenje. Tematika kojom sam se kroz ovaj rad bavio mi je vrlo interesantna i potentna, a u budućnosti je planiram produbiti serijom novih slikarskih radova te potencijalno novim strip-albumom.

Koautor si višegodišnjeg strip-projekta Abadon koji si izlagao u Zagrebu i Varaždinu. O kakvom je projektu riječ?

Riječ je sveobuhvatnom autorskom projektu, strip-albumu čija radnja prati dvojicu detektiva u lovu na serijskog ubojicu. Scenarij je napisan u suradnji sa srednjoškolskim prijateljem Denisom Vedakom, a ja potpisujem crtež. Želio sam spojiti slikarski izričaj i medij stripa, što nije česta praksa, tako da je svaki kadar izrađen u gustim i mračnim namazima akrila. Kadrovi su potom digitalno obrađeni te spojeni u finalne table koje uspješno utjelovljuju tmurnu atmosferu radnje. Trenutno je završen prvi, od dva planirana dijela, koji na 158 stranica donosi prvu polovicu priče, s obaveznim cliffhangerom.

Mihael Bađun, “Abadon”

Neke od strip-tabli su prezentirane na nekolicini izložba, kako bi se zainteresirala publika te najavio cjelokupan projekt. Planirano vrijeme izdavanja tiskanog izdanja je sredina 2024. godine, zatim slijede promocije. Želja mi je etablirati se na sceni kao strip-autor, a volio bih se probiti i na inozemno tržište gdje su naklade i mogućnosti bavljenja autorskim stripom veće nego na domaćoj sceni. Osim Abadona, gdje ubrzo krećem u izradu drugog dijela, imam planove za još najmanje dva strip-albuma tako da ideja nimalo ne nedostaje. Nastojati ću dodatno integrirati slikarski izričaj te svakom projektu dopustiti da se razvija samostalno, izbjegavajući šablonski pristup.

Mihael Bađun, “Abadon”

Gdje je po tvom mišljenju mjesto stripa kao umjetničkog medija danas?

Smatram da je za medij stripa suvremeno okruženje uglavnom pozitivno. Iako je krug redovitih konzumenata stripa relativno uzak, na domaćoj sceni je velik broj fanzina i časopisa, izdavača s tehnički i sadržajno kvalitetnim izdanjima, nemali je broj undergorund i komercijalnih strip-festivala. Nadalje, strip je u izložbenim prostorima, knjižnicama, knjižarama, u medijima i u kućnim bibliotekama. Tom pomalo „elitističkom“ statusu književno-umjetničkih stripova u tvrdim koricama, kontrastiraju lako dostupna kiosk izdanja, namijenjena široj publici. Kao problem izdvojio bih slab prodor medija stripa (izuzev mangi) do mlađe publike, kao i brojčano manje naklade strip-izdanja u odnosu na neka prošla vremena.

Ilustrirao si naslovnice više knjiga. Možeš li usporediti rad na vlastitom projektu s procesom gdje tvoja ilustracija prati tuđi rad?

Na naslovnicama knjiga ponajprije sam surađivao s prijateljem, književnikom i školskim knjižničarom Miroslavom Cmukom, koji je nažalost nedavno preminuo. Proces rada na ovakvim suradnjama drugačiji je od onog na posve autorskim projektima, gdje o svemu odlučujem sam. Prilikom naručenog rada, važno mi je da je naručitelj podjednako zadovoljan finalnim produktom. Presudna je komunikacija. Jednom prilikom sam od Miroslava čak zatražio da sam odradi skicu prema kojoj sam ja zatim ilustrirao naslovnicu. S Miroslavom sam surađivao na knjigama različite tematike, što je predstavljalo svojevrstan izazov u odmaku od uobičajenih stilova i motiva rada.

Mihael Bađun, naslovnica za “Zagorland” Miroslava Cmuka, Ogranak Matice hrvatske Bizovac, 2020.


Kao zanimljivu suradnji za naslovnicu knjige, izdvojio bih onu s Davorom Pukljakom na izdanju And My Head Exploded gdje sam imao veliku slobodu u izradi motiva tako da sam za potrebe naslovnice oslikao cjelovitu sliku dimenzija 50x70cm.

Mihael Bađun, “And My Head Exploded”, Jantar Publishing, 2018.

Koje bi utjecaje izdvojio kao presudne za svoju umjetničku praksu?

Na moje stvaralaštvo neminovno je utjecao strip kojem sam izložen od mlađe dobi, a to je medij čije narativne te umjetniče prakse i danas redovito pratim, otkrivam. Razvoj vlastite vizualne estetike značajnije se javlja tijekom studija u poticajnom stvaralačkom okruženju. To je ujedno vrijeme kada na Instagramu počinjem pratiti mnoštvo umjetnika čija me praksa fascinirala i „tjerala“ na rad. Kao treći, ponajprije motivacijski utjecaj, izdvojio bih stvaralaštvo autorica i autora na domaćoj sceni, čije raznolike likovne izričaje rado pratim.

Koje bi još vlastite radove i suradnje izdvojio kao značajne za svoj profesionalni put?

Izdvojio bih ciklus slikarskih radova pod nazivom glave, koji je započeo prije nekoliko godina, a zapravo je i dalje aktivan. Glave nastaju prema stvarnim osobama, no nije riječ o portretima jer sličnost s vizualnim predlošcima nije presudna. Naglasak je stavljen na prikaz određene emocije, stanja ili specifične atmosfere. Iako tematikom pojednostavljeni, riječ je o seriji slika koje su utrle put prema daljnjem radu, ponajprije kroz testiranje likovnih tehnika i građenje nečeg što bi se moglo nazvati vlastitim stilom.

Mihael Bađun, Serijal “Glave”

Učitelj si likovne kulture u jednoj osnovnoj školi. Koliko je nastavni program prilagođen suvremenim medijima i aktualnim strujanjima u svijetu umjetnosti?

Učitelji Likovne kulture imaju autonomiju da, unutar zadanih tematskih okvira, samostalno biraju sadržaj koji će koristiti za motivaciju učenika tijekom nastave. Motivacija se provodi u uvodnih petnaestak minuta sata, a prema vlastitom iskustvu pokazala se presudnom za originalne i maštovite likovne radove učenika. Visokomotivirani učenici ostvaruju odlične rezultate. U nastavnom sadržaju Likovne kulture, svakako se pridaje značaj suvremenim medijima te informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koja je učenicima bliska, a samim time i razumljiva. Suvremeno okruženje traži suvremene metode rada, a na nastavnicima je da ih uspješno ukomponiraju u školsko okruženje.

Možeš li se osvrnuti na značaj likovnog i umjetničkog obrazovanja u ranoj dobi?

Mislim da sadrži brojne benefite. Suvremeni čovjek je svakodnevno bombardiran vizualnim informacijama okoline pa je stvaranje kritičkog stava nužno za odabir kvalitetnog sadržaja u beskonačnoj ponudi. Profesorica Jadranka Damjanov još je ranije ustvrdila kako se promatranjem likovnih djela odgaja ljudski opažaj. Nadalje, kreativnost kao ljudska sposobnost ne odnosi se samo na kreativno izražavanje, već inovativno rješavanje svakodnevnih problema. Upravo će likovni „odgoj“ u ranijoj životnoj dobi omogućiti nenametljiv način razvoja kreativnost, jedne od najvažnijih osobina za 21. stoljeće.


Intervju je dijelom suradnje Erste fragmenata i Kulturpunkta.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano