Intervju 35 godina Galerije događanja
Razgovarala: Matija Mrakovčić
Galerija događanja mjesto je okupljanja autora mlađe i srednje generacije koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu. Osnovana je početkom 1980-ih godina, a djeluje u sklopu Centra kulture na Peščenici. U 2016. obilježava 35 godina djelovanja, a jubilarnu godinu otvorila je izložbom akademskog kipara Nevena Bilića koju možete pogledati do 1. travnja. Razgovaramo s voditeljicom galerije Anjom Planinčić.
KP: Galerija događanja od svog je osnutka dio Centra kulture na Peščenici. Na koji način Centar i galerija zajednički žive i utječu jedno na drugo?
A.P.: Centar kulture na Peščenici aktivni je moderator kulture u ovoj gradskoj četvrti punih 60 godina. Galerijska djelatnost u Centru sastavni je dio programa i duže nego sama Galerija događanja, no od 1981. galerija seli u novi prostor, dobiva ime Galerija događanja te osim organizacije izložbi kreće s raznim aktivnostima kao što su istraživanja, akcije u javnim prostorima, suradnje s radnim organizacijama koje ne bi bile moguće bez podrške Centra. Galerija događanja danas je orijentirana većim dijelom na organizaciju izložbi, no nekim programima usko je vezana za Centar kulture. Kao jedan od primjera mogu istaknuti suradnju naših mladih glumaca Teatra Gaudeamus koji su 2013. godine sudjelovali u programu čiji je cilj bio usmjeriti pažnju građana na javne skulpture postavljene u naselju 1980-ih godina. Mladi glumci izašli su na ulicu te svojim performansima ukazali na vrijednost koja se nalazi u kvartu. Galerija događanja, ustvari, bez Centra zasigurno ne bi bila ono što jest.
KP: Prvotni je uspon Galerija doživjela u razdoblju kada su u njoj izlagali eminentni umjetnici poput Kožarića, Stilinovića, Delimar, Kumbatović, Glihe. Galerija događanja danas je mjesto koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu. Na koji način galerija stvara i odgaja novu likovnu publiku? Tko su posjetitelji izložbe?
A.P.: Naša lokacija “na kraju grada” s jedne strane je hendikep, no s druge strane povezanost s Centrom kulture je velika prednost. Naša publika nije isključivo stručna, a posjećenost izložbi nije svedena samo na otvorenja. Naime, galerija je smještena u atriju Centra te je jednom staklenom stijenom otvorena prema posjetiteljima. Na taj način privlači raznoliku publiku, one posjetitelje koji primarno nisu došli na izložbu već u kazalište ili na neki od programa Centra kulture. Ono što nas posebno veseli jest da u galeriju dolaze mahom djeca, zanimaju se za izložbe, posebice kada su izloženi interaktivni radovi. Raspituju se što će biti sljedeće, više ne postoji strah od ulaska u neki “posebni” prostor, u galeriju ulaze samouvjereno i bez predrasuda. Na taj način neposredno potičemo interes mladih za likovnu umjetnost te stvaramo novu kulturnu publiku i zbog toga smo jako sretni. A upravo stvaranje i odgajanje nove kulturne publike jest jedan od ciljeva Galerije događanja.
KP: Galerija je bila pokretač raznih akcija i socio-kulturnih istraživanja tijekom 1980-ih te inicirala mnoge likovne intervencije u javnom prostoru Peščenice. Možete li nam reći nešto više o njima? Kako stanovnici kvarta danas reagiraju na program Galerije i uključujete li ih možda i na neke druge načine u svoj rad?
A.P.: Prva izložba u Galeriji događanja 1981. bavila se temom dizajna zaštitne opreme radnika, a temeljila se upravo na istraživanju koje je provedeno s radnicima u radničkim halama. Na taj način Galerija je pokazala novi pristup u konceptu izlaganja. Temeljem ispitivanja i statističkih pokazatelja ozljeda na radu, izložba je ukazala na problem neadekvatnog, zastarjelog i zapuštenog dizajna radničkih odjela i zaštitne opreme te potaknula sustav na ulaganje u redizajn zaštitne opreme.
Metode prethodnog istraživanja prepoznate su kao dobra praksa i postale su temelj za mnoga sljedeća “događanja” u Galeriji događanja. Uslijedila su istraživanja likovne kulture stanovnika lokalne zajednice što je rezultiralo izložbom Svakodnevni interijeri i na kraju suradnju s tvornicom konca Unitas, zatim sociološka i dizajnerska ispitivanja na temu dječjih igrališta s ciljem poticanja oblikovanja suvremenog dječjeg igrališta kakvo je konačno i nastalo u sklopu održavanja sajmova cvijeća kod Boćarskog doma na obalama Save.
Od javnih skulptura koje su postavljene u kvartu na inicijativu Galerije događanja istaknut ću reljef mladenaca Ivana Lesjaka u Zapoljskoj 1, ispred općinske zgrade, te park Malog princa prema konceptu akademske kiparice Nade Orel. Galerija je u tom periodu bila izrazito plodna i teško je nabrojiti sve što se na Peščenici događalo, no oglasni stupovi u obliku kišobrana, stalci za bicikle, skulpture i danas svjedoče o velikoj društvenoj angažiranosti skupine ljudi koji su u to vrijeme radili u galeriji i Centru.
Ta odgovornost u radu galerije prisutna je, na neki drugi način, i danas. Stanovnici kvarta često su direktno uključeni u događanja Galerije, kao primjer prisjetit ću se performansa Siniše Labrovića koji je održao na tržnici Volovčica. Tom prilikom Labrović je, da bi potaknuo interes građana za književnost, kupovao njihovo vrijeme te im plaćao naknadu za odslušanu poeziju koju im je sam čitao, na tezgi usred tržnice među prodavačima voća i povrća.
KP: Galerija je tijekom tog razdoblja ostvarila suradnje s različitim tvornicama kojih danas više nema te radničkim kolektivima, a iz kojih su suradnji nastala mnoga dragocjena likovna rješenja.
A.P.: Galerija je tijekom ’80-ih bila vrlo aktivna u suradnjama s raznim radnim organizacijama. Među ostalima i s Tvornicom parnih kotlova, kada je tijekom te suradnje akademska kiparica Mila Kumbatović uz pomoć radnika izradila nekoliko skulptura od željeznih cijevi koje su bile postavljene u krugu tvornice, ali i unutar atrija Centra kulture. Ta skulptura Krilo materino ukradena je prije tri godine iz atrija i ne zna se njena sudbina. Još jedna skulptura nastala je tijekom suradnje s istom tvornicom. Ruka prijateljstva – putokaz, rad Milene Lah postavljena je na križanju Harambašićeve i Branimirove ulice 1987. kao simbol dobrodošlice i pokazivala je smjer centra grada.
KP: Galerija događanja svojim se aktivnostima do 1990-ih utvrdila kao važan punkt likovnih zbivanja tog vremena te stekla kultni status. No, tijekom devedesetih rad galerije gotovo se ugasio?
A.P.: Tijekom turbulentnog vremena 1990-ih rad galerije se uistinu ugasio, voditeljice koje su do tada organizirale program, Branka Hlevnjak i Vedrana Kršinić otišle su svojim putovima. No, 2000. godine ponovo se pokušava pokrenuti galerijska djelatnost. Malim koracima Galerija je ostvarila suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti, zatim se fokusirala na izložbe kazališnih plakata i fotografija. Dolaskom voditelja Gordana Orešića, a kasnije i mojim dolaskom, Galerija kreće u programsku reformu te intenzivno organizira izložbe suvremenih autora te programe kojima usmjerava pažnju lokalne zajednice ka suvremenim umjetničkim praksama.
KP: Od 2009. do danas održano je 60 izložbi. Koje biste umjetnike i izložbe za rad i prepoznatljivost Galerije izdvojili u tom periodu? Kakav nam program možete najaviti povodom 35 godina Galerije?
A.P.: U proteklih nekoliko godina rad galerije je izuzetno intenzivan, izdvojiti ću samo neke umjetnike koji su izlagali tijekom posljednjih godina: Ivan Marušić Klif, Tomislav Brajnović, Kata Mijatović, Siniša Labrović, Igor Kordej te mnogi mladi umjetnici poput Maje Marković, Borisa Sekulića, Ivane Vulić, Ane Sladetić, Martine Grlić i još mnogih drugih.
Ove, 2016. godine, možemo najaviti program kojim ćemo obilježiti 35 godina rada, te pokazati suvremeno lice galerije i njen duh danas na najbolji mogući način, izložbama autora koji su se svojim radom dokazali i pozicionirali na likovnoj sceni. Tako smo sezonu započeli izložbom izuzetnog kipara Nevena Bilića, koja se u galeriji može pogledati do 1. travnja. Zatim slijede izložbe Petre Grozaj, Nine Kurtele, Ines Krasić, Gorana Škofića i Igora Rufa.
Uz ove izložbe organizirat ćemo i izložbu sjećanja na 80-te, autorski koncept Branke Hlevnjak pod nazivom Jedan mogući pogled na Galeriju događanja.
ObjavljenoObjavljeno
