Blic Prije nešto više od godinu dana, prevoditeljica znakovnog jezika Justina Miles postala je široko prepoznatljiva kao prva izvođačica s oštećenjem sluha koja je na američkom Superbowlu prenosila izvedbu Rihanninog nastupa na znakovnom jeziku. Videoklipovi Miles kako pleše i uživa na koncertu mega-popularne pjevačice postali su viralni zahvaljujući njenom upadljivom entuzijazmu, no nažalost ostaju rijetki primjer prodora dostupnosti kulture osobama s invaliditetom u mainstream medijskom prostoru.
Tema inkluzivnih kulturnih praksi širim se medijskim prostorom uglavnom rasprostire kroz kapaljku, s naglaskom na posebno organizirane i usmjerene projekte, inicijative ili festivale. Medijska kampanja s prepoznatljivim vizualom Zamisli da… koju riječka udruga Filmaktiv provodi kroz projekt Kultura svima ukazuje na (ne)dostupnost sadržaja za obrazovanje, razbibrigu i društveni život koji uključuje i osobe s poteškoćama i/ili invaliditetom. Kampanja dovitljivo kritizira dostupnost olako shvaćenih privilegija poput kretanja kroz prostor, mogućnosti odlaska na WC ili praćenja uglavnom neprilagođenih kulturnih sadržaja. O inkluzivirajućim praksama koje radnice_i u kulturi mogu implementirati u već postojeće programe, razgovarali smo s Majom Ogrizović, pokretačicom projekata Film svima i Kultura svima te članicom udruge Filmaktiv.
Riječka udruga Filmaktiv pokrenula je projekt Film svima prije osam godina, a provodi ga u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije. Možeš li se prisjetiti s kakvim je aktivnostima projekt inicijalno pokrenut i kakva je bila dostupnost sadržaja za osobe s invaliditetom onda, a kakva je situacija danas?
Ove godine Film svima slavi svoj deveti rođendan, a te 2016. godine radila sam u Filmaktivu i razmišljala kako je vrijeme da realiziram dugo maštani projekt o inkluzivnim kulturnim praksama i krenula na maleno, skoro pa po skrivećki. U ovih devet godina vidim velike pomake, no to ne znači da je dobro, niti da je kultura zaista otvorena svima. Naime, moja sestra Milana se razboljela 2003., a nakon nekoliko godina je bila primorana promijeniti život zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Jedna od promjena je bila slabljenje vida. Kao sociologinja zaljubljena u nova znanja, učlanila se u Hrvatsku knjižnicu za slijepe i cjelodnevno slušala različite knjige što me potaknulo na razmišljanje o mediju u kojem djelujem. Razmišljala sam koliko je on prilagodljiv, otvoren, fleksibilan i – dostupan. Godina u kojoj sam napisala prvi projekt u Filmaktivu, rezultirala je prvim izdanjem Filma svima i evo nas u 2024. – iza nas je devet godina projekta Film svima, pet godina projekta Film svima svugdje, četiri godine projekta Knjiga svima te tri godine projekta Kultura svima. Korak do desetljeća poticanja inkluzivnih kulturnih praksi!
Kakvim se sve aktivnostima bavite i je li u međuvremenu došlo do prilagodbe u formatima ovisno o novim potrebama zajednice? Možeš li izdvojiti neke od ključnih suradnji za vaš trenutni rad?
Prevodimo i prilagođavamo, zapravo činimo dostupnima, filmove na hrvatskom jeziku osobama oštećena sluha i vida. Osim toga, izrađujemo inkluzivne knjige, održavamo radionice senzibiliziranja čujuće i videće zajednice te projekcije filmova na kojima zajednički gledamo inkluzivne filmove i učimo se na prisustvo Drugoga, ali i potičemo razmišljanja o mogućnosti inkluziviranja svakoga i svake od nas. Provodimo kampanje za poticanje svijesti o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi, a kao primjer ističem suradnju s Doroteom Škrabo, Pamelom Perkić i Majom Krištafor, koja je dostupna na Instagramu na profilima Film svima te Kultura svima. Također educiramo zainteresirane o metodama inkluziviranja kroz edukativne programe i publikacije, a do listopada će biti objavljene i predstavljene Smjernice o inkluzivnim kulturnim praksama koje uz Inkluzivno kulturno vijeće mladih potpisuju i Dunja Matić Benčić, Marta Baradić i Maja Krištafor. Važnost i potencijal inkluzije uvidjela je i Katedra za translatologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te smo 2022. postali stručnom bazom FFRI. Tamo radim kao predavačica, a zajedno s Petrom Žagar-Šoštarić i Željkom Macan uvodim inkluzivne kulturne prakse u znanstvenu zajednicu.
Prošle godine pokrenuto je Inkluzivno kulturno vijeće mladih (IKVM) Kultura svima u okviru Erasmus+ projekta. Možeš li nam reći nešto više o Vijeću i njegovom radu nakon završetka projekta?
To je divna priča – pokojna kolegica Sanja Kapidžić i ja smo 2022. godine napisale Erasmus+ projekt Kultura svima i zakotrljale lavinu – ne samo da je iste godine projektom formirano IKVM Kultura svima već je ta ekipa postala okosnica istoimenog nastavka, projekta koji je financiran sredstvima Europske unije u okviru programa Impact4Values koji provode Solidarna, Slagalica i CNVOS. IKVM Kultura svima broji 23 člana i članice. Kultura svima je od 2022. do 2024. kapacitirala i osnaživala mlade za razumijevanje inkluzivnih kulturnih praksi, detektiranje potreba za inkluziviranjem te samim inkluziviranjem. Osim OSI, učili smo o inkluzivnim kulturnim praksama svake Drugosti, tražili načine uključivanja i razmišljali zašto dolazi do isključivanja. Obilazili smo institucije i s njima pokušali naći odgovore – neke smo pronašli, no na mnogima još radimo. Odlučili smo napisati nastavak projekta, ali želimo okrenuti rakurs i baviti se kapacitiranjem i osnaživanjem radnika i radnica u kulturi za inkluzivno djelovanje. Od 2024. provodimo najmanje jednu inkluzivnu ćakulu i edukaciju mjesečno. Bavimo se izradom inkluzivnih knjiga i podcastova, učimo o metodama osiguravanja pristupa slijepim i slabovidnim osobama; preko izrade audiodeskripcije, radionice tehničkog kapacitiranja djevojaka i žena pa sve do rodno inkluzivnog jezika. A nismo još niti na pola.
Filmaktiv je prije nekoliko mjeseci pokrenuo ciklus inkluzivirajućih programa i edukacija pod nazivom Inkluzivne ćakule. U kojem je stadiju provedba programa i kome je namijenjen?
Zahvaljujući podršci Zaklade Solidarna, Zaklade Slagalica i slovenskog CNVOS-a, imamo priliku razvijati inkluzivne kulturne prakse i dalje kroz Kulturu svima. Jedna od aktivnosti su Inkluzivne ćakule i edukacije, edukativni program koji mjesečno donosi različite radionice o inkluziviranju kulturnih praksi. Ono čemu stremimo je osnaživanje radnika i radnica na inkluziviranje vlastitih praksi, osiguravanje svih kapaciteta, alata, znanja i vještina da inkluzivne kulturne prakse postanu ono što i jesu – civilizacijska norma. Jako smo ponosni na suradnike i suradnice koji od početka 2024. intenzivno uče, ali i uspješno inkluziviraju svoje prakse – od vodstava izložbama na HZJ-u, pa sve do prve ikada održane inkluzivne predstave u HNK Ivan pl. Zajc. U tom su nam pomogle Katarina Mažuran Jurešić, Cvijeta Veronika Plenković i Maja Tomičić – one su ujedno i nositeljice ovog inkluziviranja. No, nisu samo potaknule inkluzivnu verziju predstave Glorije, već kazalište ulazi u sezonu 2024/2025 s prvom ikada inkluzivnom pretplatom! To znači da je inkluzija dio najveće kulturne institucije u Rijeci, a da su predstave dostupne osobama oštećena sluha i vida cijelu godinu, a ne samo kroz provedbu projekata i aktivnosti. To je tek djelić aktivnosti projekta Kultura svima. Gradska knjižnica Rijeka je pokrenula inkluzivni fond Knjiga svima i pokreće vlastitu nakladu audioknjiga, zatim Prirodoslovni muzej Rijeka aktivno inkluzivira kroz inicijativu Muzeji svima i još mnogi, mnogi drugi. Shvatili smo da je važno da radimo zajedno. Inkluzivna i solidarna zajednica se gradi samo zajednički. S puno uloženog truda, razumijevanja, topline i energije. To je dugotrajni proces koji rezultira sjajnim stvarima.
U okviru projekta pokrenuli ste i Medijateku, možeš li nam reći nešto više o tome kako planirate prilagodbu sadržaja i kome je on dostupan?
Film svima Medijateka je pokrenuta 2016., do ove godine je uključivala 51 film, a nakon 2024. će raspolagati sa 71 inkluzivnim filmom dostupnim osobama oštećena sluha i vida. Radi se o naslovima nastalim na hrvatskom jeziku, ne iz nekih nacionalističkih pobuda, već zato što su ti filmovi navedenim skupinama nedostupni. U njihovom nastajanju su sudjelovale osobe oštećena sluha i vida kroz plaćanje poreza i red je da budu dostupni. Film svima Medijateka ima jedinu inkluzivnu verziju klasika poput Vlaka u snijegu ili H-8, ali svake godine inkluziviramo aktualne naslove kako bi svi imali jednaki pristup filmovima na vrijeme, a ne s pola desetljeća zakašnjenja. Ponosni smo što smo dobili prava za prijevod i prilagodbu roterdamskog i kanskog pobjednika – Radije bih bila kamen Ane Hušman i Čovjeka koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića. Filmovi su opremljeni snimkama prevoditelja na HZJ-u, inkluzivnim titlovima i audiodeskripcijom kako bi bili dostupni osobama oštećena sluha i vida. Naime, gluhe i nagluhe osobe imaju potrebu za različitim prilagodbama i izrada inkluzivnog titla često nije dovoljna, potreban je i prijevod na hrvatski znakovni jezik.
S obzirom na to da se edukacijama i prilagodbom sadržaja bavite skoro desetljeće, jeste li u međuvremenu dobili ponudu o suradnji i/ili organiziranom kapacitiranju radnika s hrvatskog javnog medijskog servisa?
Nažalost nismo. U kontaktu smo s HRT-ovom službom Prilagodba programa osobama s osjetilnim teškoćama, kojima ustupamo pravo na korištenje svih inkluzivnih filmova. Isto tako, nadamo se formiranju objedinjenog fonda kako se ne bi višekratno prevodili i prilagođavali isti filmovi.
Koliko često surađujete s institucijama u kulturi?
Trenutno gotovo svakodnevno, od razgovora preko edukacija pa sve do zajedničke provedbe inkluzivnih kulturnih praksi. Surađujemo aktivno s institucijama i subjektima u raznim područjima, od knjižnica i kazališta, preko kina, galerija i muzeja pa sve do subjekata iz nezavisne kulture. Neki među njima su u Rijeci, a neki i diljem zemlje primjerice Kino Katarina, Kuća Klajn, KEC Murai, Knjižnice grada Zagreba, brojne škole, vrtići i fakulteti… Osim spajanja civilnog sektora i institucionalne kulture, sjajno je što kroz provedbu projekata imamo priliku raditi i s organizacijama osoba s invaliditetom. Tako upoznajemo svjetove jedni od drugih. Ovim putem pozivam sve zainteresirane da nam se jave i da inkluziviramo zajedno.
Za kraj, imate li na umu širenje područja provedbe aktivnosti van Riječke županije ili neke nove javne aktivnosti?
Zahvaljujući mreži Klubtura prošlu smo godinu proveli na turneji po Hrvatskoj. Putujemo svugdje i s projektom Film svima, gostujemo u projektu Udruge gluhih i nagluhih PGŽ S vjetrom kroz tišinu, a i odgovaramo na pozive zainteresiranih subjekata poput sjajnog KUC Mato Lovrak, otkud smo dobili poziv za projekcijom inkluzivnog Vlaka u snijegu, što smo objeručke prihvatili i bili nagrađeni – projekcijom na lokomotivi iz Vlaka u snijegu! Zovite nas, dolazimo!
Objavljeno
