Intervju Prvog vikenda rujna, Priština je plesala i slavila slobodu treće godine zaredom. Ovogodišnji Prishtina Queer Festival s temom “Dušo, samo plešem” (Darling, I’m Only Dancing) poručuje da “plesati u neprijateljskom okruženju znači odbiti mirovanje, inzistirati na nadi kada se očekuje očaj, utvrditi radost kao prostor slobode.” I ovaj je put festival nudio filmske projekcije, panele i razgovore, plesne radionice i zabave za sve zainteresirane te postao pravi dragulj među kvir događanjima na Balkanu.
Jedan od osnivača festivala, Dan Sokoli, doputovao je u Zagreb kao član žirija na nedavnom Cherry Pop festivalu. Četvrto izdanje Cherry Popa uključivalo je blok gostujućih filmova u kojemu su prikazana dva filma s prethodnih izdanja PQF-a; Blush, animirani kratki film o samoizražavanju i As I Was Looking Above, I Could See Myself Underneath, prvi dokumentarni film s kvir tematikom s Kosova. Nakon projekcije, Dan nam je odgovorio na nekoliko pitanja o Prishtina Queer Festivalu i sceni oko njega.
Festival je započeo 2023. godine i pretpostavljam da se od tada mnogo toga promijenilo. Reci nam više o počecima festivala i njegovim osnivačima_cama.
Sve je počelo 2018. godine kada smo prijateljica i ja pokrenuli web stranicu Dylberizm. U javnosti je čest narativ da su kvir osobe ideja uvezena sa Zapada nakon rata, a Kosovo je vrlo centralizirano pa je biti kvir u mjestima daleko glavnog grada vrlo izolirajuće. Postojala je potreba za kvir online prostorom na albanskom jeziku. Dylberizm je prva kvir web stranica na albanskom jeziku, mjesto za originalne i prevedene članke. Također reagiramo na vijesti i organiziramo radionice za mlade novinarke i novinare kako bi naučili etičko izvještavati o kvir tematici. Festival je zapravo mjesto za predstavljanje priča s Dylberizma, veliki javni prostor gdje svatko može slobodno biti ono što se oduvijek pretvarao da jest u svojoj sobi. Isprva smo bili nas dvoje, zatim četvero, sada nas šestero radi na pripremi festivala.
Kako se percepcija festivala i podrška na sceni i šire promijenila od prvog izdanja?
Prva godina je bila vrlo uzbudljiva, ljudi su bili oduševljeni što se kvir festival konačno održava u Prištini. Bilo je prekrasno. Drugo izdanje također. Ali sada osjećam da ljudi nisu uzbuđeni samo zato što je to kvir festival, već zato što je to Prishtina Queer Festival: zbog njegovog programa, kreativne energije i jedinstvene atmosfere koju donosi u grad svakog rujna. Percepcija i podrška festivalu zamjetno su porasle. Od početka je festival bio vidljiv na kvir sceni, ali ove je godine postao vidljiv i na sceni Prištine. Publika je ove godine bila puno brojnija, ljudi mu se raduju jer je zanimljiv, raznolik i zabavan. Podrška raste svake godine i sve više ljudi saznaje za festival, iako i dalje mislim da bi mnogi još trebali. Drago mi je što širimo svoj doseg izvan Prištine, pa čak i izvan Kosova.
Po čemu se ovaj festival razlikuje od drugih sličnih događaja na Kosovu i u regiji?
Festival se razlikuje od drugih događaja na Kosovu jer je jedini kvir festival u zemlji. Postoji još nekoliko kvir festivala u regiji, Skopje Pride Weekend uglavnom je vezan uz performans, a Queer Film Marathon u Tirani fokusiran je samo na filmove. Ali Prishtina Queer Festival je jedinstven jer je višedimenzionalan festival s različitim aktivnostima. Nudimo filmske projekcije, radionice, nastupe, zabave, predstavljanja knjiga i mnoge druge događaje. Vrlo je raznolik. Također se ističe kao kulturni događaj, jer ne postoji mnogo festivala u Prištini ili Kosovu koji imaju tako jedinstven i šarolik program. Atmosfera festivala je vrlo slobodna, ljudi su izuzetno opušteni.
Ne radi se samo o kvir zajednici; radi se o zajednici općenito. Svi se osjećaju dobrodošlo. Pokušavamo se, kroz kvir iskustva, baviti temama koje povezuju sve. Ljudi koji dođu na festival mogu izgledati kako žele, odijevati se kako žele, predstavljati se kako žele… Festival završava velikom uličnom zabavom za koju zatvaramo dio ulice prijateljske prema kvir osobama i priređujemo veliki koncert i zabavu. Bez osiguranja, samo ljudi koji uživaju i plešu. Pridružuju se i ljudi koji prolaze, privučeni glazbom. U početku izgledaju pomalo zbunjeno zbog dva dečka ili dvije cure koje se ljube, ali za nekoliko minuta plešu s nama. Mislim da je to vrlo posebno.
Postoji li specifična kvir balkanska estetika ili identitet?
Uvijek sam mislio da postoji univerzalna balkanska kvir estetika, ali stalno se ispostavlja da nisam u pravu. Baš kad pomislim da sam sve vidio, vidim kvir osobu koja ne odgovara nijednoj meni poznatoj kategoriji. Uvijek smatramo kvir muškarce ženstvenima, ali onda vidim neke u uskim trapericama koji ne izgledaju drugačije od bilo kojeg prosječnog tipa, ali dolaze na naše događaje i vrlo hrabro žive svoj kvir identitet. Na primjer, pjevač Azis je počeo kao vrlo glamurozan i ženstven, sada nosi traperice i majicu, ali i dalje je vrlo svoj. Kvir estetika Balkana raznolika je kao i sam Balkan.
Koji te trenutno umjetnici i inicijative trenutno inspiriraju na sceni?
Što se tiče umjetnika, svakako bih spomenuo Amara, čije je umjetničko ime KunThug. Podrijetlom je iz Tirane u Albaniji, ali sada živi u Milanu. U posljednje vrijeme me KunThug jako inspirira. Ugostili smo ga kao DJ-a na zatvaranju naše ulične zabave, koja se održava u samom centru Prištine. Miješa albansku i balkansku pop glazbu s elektroničkim houseom i tehnom, i to je tako osvježavajuće. U djetinjstvu slušamo puno pop i mainstream glazbe – dobrog mainstreama – ali onda, tijekom tinejdžerskih godina, počnemo osjećati da trebamo biti “drugačiji” ili “alternativni”, pa se odmičemo od toga. Onda, kad odrasteš, shvatiš – to je samo dobra glazba. To je plesna glazba, ugodna je. Amar vraća taj osjećaj. Prekrasno spaja te zvukove, jako je inspirativno i energično. Volim plesati uz to. Također puno slušam Cobrah, lezbijsku umjetnicu koja stvara vrlo seksi pop glazbu, to apsolutno obožavam.
Kako bi opisao evoluciju kvir scene na Kosovu u posljednjih nekoliko godina?
Evolucija kvir scene na Kosovu posljednjih godina bila je izuzetno pozitivna, vrlo brza i uglavnom kvalitetna. Jako sam ponosan na to. Mi smo tako mlada zemlja i sve na Kosovu može biti izazovno u usporedbi s drugim mjestima jer smo toliko dugo bili izolirani. Do 2024. nismo mogli ni putovati u EU bez viza. Mnogi ljudi izvan regije zapravo ne znaju puno o Kosovu pa bi ih moglo iznenaditi da ovdje postoji kvir scena. Ali prešli smo dug put!
Zajednica je mala, ali vrlo povezana. Ljudi dolaze, podržavaju jedni druge i surađuju. Kada organiziramo naš festival ili druge kvir događaje, uvijek vidimo poznata lica, prijatelje i saveznike. Ta međusobna podrška osnažuje druge da budu otvoreni i vidljivi. Divno je vidjeti toliko mladih kvir umjetnika_ca koji se pojavljuju, novih kolektiva koji se formiraju i sve veće međunarodno priznanje da Priština i Kosovo zaista imaju kvir scenu. I to ne bilo kakvu kvir scenu, već zaista jedinstvenu. Jako, jako sam sretan zbog toga.
Postoji li plan za buduću suradnju između zagrebačkih kvir inicijativa i PQF-a? Je li sljedeće izdanje već u pripremi?
Definitivno će biti još suradnji između zagrebačke kvir scene i Prishtina Queer Festivala. Ne bih želio da moj posjet ovdje bude jedini, da samo dođem i odem. Iskoristio sam ovu priliku da upoznam mnoge kreativne ljude i bio sam jako toplo dočekan. Ljudi ovdje su uzbuđeni zbog Prishtina Queer Festivala, a ja sam uzbuđen što ću dovesti regionalne umjetnike u Prištinu. Istinski vjerujem da to nije samo festival na Kosovu ili u Prištini, već regionalni festival. Svi naši međunarodni posjetitelji_ce mogu doživjeti duh Balkana u Prištini kroz sve što festival nudi.
Znam da u Hrvatskoj postoji stvarno jaka kreativna scena, posebno u Zagrebu, i jako me inspirira. Radujem se proširenju suradnje, uključujući i s Cherry Popom. Već smo razgovarali o tome kako možemo nastaviti surađivati u nadolazećim godinama, pa ostanite u toku. Prošli festival je nedavno završio, ali polako počinjemo razmišljati o temi za sljedeći. Nemamo zajamčeno financiranje, a financiranje ovogodišnjeg izdanja potvrđeno je tek dva tjedna prije početka samog festivala. Mogli smo pretpostaviti da novac dolazi i ići “na veliko” ili razmišljati o budžetu i ne napraviti ništa, tako da je lako sanjati velike snove, bez ograničenja.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
