Intervju ABC: Jela Prgić Znika
Razgovarale: Martina Domladovac i Dunja Kučinac
U suradnji s Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture, s predstavnicama i predstavnicima organizacija koje djeluju u širem polju civilnog društva od 1990-ih godina razgovarali smo o njihovim suradnjama s drugim akterima u polju, s posebnim naglaskom na sektor nezavisne kulture, kao i o kapacitetima za dokumentaciju i digitalizaciju njihovih organizacijskih arhiva.
U prvom intervjuu iz serije razgovaramo s Jelom Prgić Znikom, izvršnom direktoricom Volonterskog centra Zagreb, organizacije pokrenute 1996. godine kao inicijative građana u sklopu Antiratne kampanje, koja danas djeluje kao resursni centar koji povezivanjem, edukacijom i promicanjem volonterstva na lokalnoj i međunarodnoj razini potiče osobni i društveni razvoj.
KP: Možete li ukratko predstaviti organizaciju, njene glavne programe koji ju na određeni način pozicioniraju u polju civilnog društva te projekte za koje mislite da su imali određeni utjecaj na društvo u posljednjih dvadesetak godina?
Volonterski centar Zagreb je organizacija koje je osnovana prije točno dvadeset godina. Pokrenuta je kao inicijativa građana u Pakracu u sklopu Antiratne kampanje 1996. godine, a 1998. smo se registrirali i formalno. Dakle, više od 20 godina djelujemo u Hrvatskoj, a i šire zato što imamo i međunarodne programe na kojima sudjeluju volonteri iz Hrvatske, a volonteri iz inozemstva dolaze u Hrvatsku preko naše organizacije volontirati na različitim projektima. Tako smo nekako i započeli svoj rad u Pakracu gdje su međunarodni volonteri došli pomoći u obnovi razrušenih područja u ratu.
U prvih 10 godina uglavnom smo provodili program međunarodne razmjene volontera. Tu ističemo program Europska volonterska služba te organizaciju međunarodnih volonterskih kampova gdje se u različitim zajednicama, posebice manjim, radilo na nekakvom specifičnom problemu, odnosno potrebi te zajednice. U zadnjih deset, dvanaest godina počeli smo intenzivnije raditi u gradu Zagrebu gdje je jedna od važnijih stvari volonterska burza. Naš zadatak kao Volonterskog centra je povezivati što efikasnije građane koje žele volontirati i organizacije koje trebaju volontere i pomoći da to povezivanje bude što učinkovitije. Tako imamo online alat koji se zove volonterska burza gdje je trenutno više od 17 tisuća ljudi koji su izrazili želju za volontiranjem i preko 700 neprofitnih organizacija koje oglašavaju različite projekte na koje se ovi volonteri uključuju. Imamo info servis i besplatni info telefon gdje nam se javljaju pojedinci koji žele volontirati, koji možda ne znaju gdje bi ili gdje da nađu projekte koji ih zanimaju. Isto tako nam se javljaju neprofitne organizacije koje trebaju različitu vrstu podrške. Često se postavljaju pitanja o Zakonu o volonterstvu i sličnim izazovima s kojima se susreću.
Isto tako, radimo različite projekte s odgojno-obrazovnim ustanovama. Prije deset, dvanaest godina smo započeli s projektom Studiram i volontiram gdje smo povezivali ustanove socijalne skrbi s fakultetima i istovremeno u tim ustanovama promovirali volontiranje, osmišljavali projekte. Također, surađujemo sa srednjim školama, to nam je velika radost. Prije tri, četiri godine zajedno s Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva pokrenuli smo dvogodišnji projekt kroz koji smo potaknuli uspostavljanje i razvoj 47 volonterskih klubova na području cijele Hrvatske, odnosno u 47 srednjih škola smo pomogli da se organiziraju i potaknu učenici da volontiraju u svojoj zajednici. Trenutno puno radimo s osnovnim školama i to nam je isto jako bitno i nadalje ćemo se posvetiti tome da od malih nogu djecu potaknemo da se više uključe u život zajednice i osvijeste da su oni bitan dio, da smo svi mi ustvari ključni dionici u izgradnji društva, ne tamo netko nego mi sami.
Osim toga, prije dvije godine smo razvili projekt za razvoj volontiranja poslovnog sektora, vani se to zove korporativno volontiranje, ali ono ustvari znači da profitne organizacije omogućavaju i potiču svoje zaposlenike da idu volontirati u zajednici što davanjem slobodnih dana, što sveukupnom promocijom i vrednovanjem zaposlenika koji su aktivni i čine nešto u zajednicama u kojima žive.
Imali smo puno projekata inkluzivnog volontiranja gdje smo uključivali osobe s manjim mogućnostima i određenim teškoćama da isto budu volonteri, jer znamo da je to doista osnažujuće za svaku osobu, pa onda tako i za njih, a oni su često bez prilike da pomažu nekome. Pa smo imali program za podršku beskućnicima gdje beskućnici zajedno s drugim ljudima koji nisu beskućnici idu negdje volontirati i nešto korisno napraviti. Mogla bih puno toga nabrajati, ali ovo je možda dovoljno za sada.
Voljela bih dodati i viziju VCZ-a koju volimo dijeliti s drugima jer nas doista lijepo opisuje, a to je društvo u kojem je volonterstvo prepoznato kao pokretačka snaga aktivne, odgovorne i humane zajednice. Želimo volontiranje staviti u širi kontekst gdje uz pomaganje drugima, sami pojedinci volonteri aktivno izgrađuju zajednicu u kakvoj žele živjeti. Tako možemo stvariti skladniju i sretniju zajednicu i prevenirati mnoštvo problema kao što je nasilje, siromaštvo i dr.
KP: Kakve ste suradnje (akcije, kampanje, zagovaračke aktivnosti) ostvarili u širem civilno-društvenom polju? Što su te suradnje donijele vašoj organizaciji?
Puno radimo na promociji volontiranja pa tu izdvajamo dodjelu nagrade Volonterski Oskar gdje svake godine nagrađujemo i promoviramo volontere koji su dali veliki doprinos kroz volontiranje u gradu Zagrebu. Kroz to surađujemo s puno neprofitnih organizacija koje nominiraju svoje volontere, imamo komisiju koja bira finaliste pa su tu ljudi iz akademske zajednice, medija, različitih organizatora volontiranja, a surađujemo s brojnim medijima koji objavljuju priče volontera. Imamo i kampanju Hrvatska volontira od 2011. koju smo pokrenuli zajedno sa Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva gdje na razini cijele Hrvatske nastojimo potaknuti što više pojedinaca i organizacija da u istom danu ili tjednu volontiraju, odnosno organiziraju aktivnosti koje će na neki način obogatiti njihove zajednice. Tako je, recimo, ove godine bilo uključeno oko 5 000 volontera koji su u tjedan dana u cijeloj Hrvatskoj u više od 60 gradova volontirali. Također, svake godine obilježavamo međunarodni dan volontera, a nekoliko godina zaredom smo velikim kampanjama obilježavali i međunarodni dan mira.
KP: Jeste li se i na koji način povezivali s akterima (organizacijama, inicijativama, pojedincima) u polju kulture, pogotovo izvaninstitucionalne, tijekom svog djelovanja? Što su te suradnje donijele vašoj organizaciji?
Pa volontiranje je jako širok pojam i kad nas ljudi nazovu i pitaju gdje mogu volontirati, naš odgovor je najčešće gdje god poželite, znači u toliko različitih područja, svugdje se može volontirati samo treba osmisliti projekt i povezati se s nekim partnerima, tako smo i surađivali s organizacijama u području kulture. Tu bi možda izdvojila Muzej suvremene umjetnosti koji je od svog osnutka uključio volontere, Etnografski muzej ih je redovito uključivao, a sa Studijem dizajna smo surađivali na izradi statue Volonterski Oskar. Više od 30 studenata osmišljavalo je kako bi ta statua mogla izgledala i među njima smo odabrali jednu koja se zove Zagrljaj zajednice studenta Jakova Habjana. Knjižnice grada Zagreba dobile su nagradu za najboljeg organizatora volontiranja jer u više od deset svojih podružnica uključuju volontere, redovito imaju programe gdje promoviraju knjige, uče starije i beskućnike radu na računalu i stvarno imaju jako raznolike programe gdje uključuju zajednicu i primjer su dobre prakse.
KP: Jesu li se u vašoj organizaciji dogodile veće promjene u strukturi upravljanja i rada od početka do danas?
U našoj organizacijskoj strukturi imamo Skupštinu koja je najviše tijelo upravljanja, čine je redovni članovi VCZ-a, oni koji su aktivniji u području volontiranja – što da samo volontiraju, što promoviraju volontiranje kroz svoj redovan rad i život – kao i pravne osobe, recimo Knjižnice su član naše skupštine, kao i Zelena akcija. Imamo Upravni odbor koji se sastoji od 7 ljudi izvana koji donose odluke o tome u kojem smjeru VCZ ide, donose strategije i strateški plan, te izvršnu direktoricu koju imenuje Upravni odbor.
Diskontinuiteta je u tom smislu bilo puno, skoro deset godina nismo imali zaposlenih već je sve bilo rađeno volonterski i povremeno po projektima. Od 2007. zapošljavamo 2, 3 osobe i do danas je maksimalni broj zaposlenika bio 7 ili 8. Trenutno nas je 4. Funkcioniranje organizacija civilnog društva je dosta nesigurno, nestabilno, jer naprosto izostaje podrška tijela upravljanja kontinuiranom razvoju organizacija, a tako je onda i s našom organizacijom. Isto tako, ljudi mijenjaju životne smjerove, tako da nije bilo lako jer iz različitih razloga nismo uspjeli postići kontinuirani rast, razvoj i neku veću stabilnost, iako po rezultatima tu nema nikakve dileme. Po utjecaju koji imamo u zajednici vidimo razvoj i rezultate svoga rada, to je nedvojbeno.
KP: Ima li organizacija veće količine nesređene (fizičke ili digitalne) građe koja je teže dostupna i iskoristiva? Postoji li interes istraživača za vašim radom?
Imamo veliku količinu nesređene i sređene građe, i fizičke i digitalne. Radili smo monografiju prvih deset godina djelovanja, za nju smo posložili dokumentaciju od 1996. do 2006, i upravo finaliziramo drugu, drugih deset godina. Svakako da to nije super složeno ni super dostupno iz jednostavnog razloga jer nemamo ljudskih kapaciteta, ali niti dovoljno znanja. Svi koji rade u neprofitnim organizacijama i provode projekte znaju koliko smo opterećeni dokumentacijom koju donatori zahtijevaju i koja nam uzima jako puno vremena. Imamo knjižnicu koja je donekle složena i slažemo je svake dvije, tri godine, a ažurirani katalog nemamo. Uglavnom imamo svoja izdanja o volontiranju koja često poklanjamo ljudima, a materijale iz biblioteke posudimo. Nije velika potražnja, ali funkcionira i dostupna je, znači tko god poželi može doći pogledati i posuditi ono što mu treba.
Što se istraživača tiče, najčešće nas kontaktiraju studenti koji rade istraživanja o volonterstva i onda ih često povežemo s volonterima koje hoće propitati, a imaju na raspolaganju i informacije iz naše online burze. Tako je jedna studentica Ekonomskog fakulteta radila opsežniji diplomski rad o usporedbi volontiranja na primjeru Volonterskog centra u Zagrebu te Slovenske filantropije. Imamo dosta takvih situacija i naravno da nam je drago da se sve više studenata zanima za temu društveno korisnog rada.
ObjavljenoObjavljeno
