Tema Ministarstvo kulture i medija 8. rujna otvorilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu. Riječ je o središnjem mehanizmu javnog financiranja kulturnih i umjetničkih programa, u kojem prijave razmatraju kulturna vijeća, savjetodavna tijela Ministarstva čiji je sastav upravo izmijenjen. No, za razliku od ranijih godina kada je Ministarstvo o imenovanjima izvještavalo posebnom objavom, ovoga puta odluka o novim članovima nije predstavljena javnosti, već su imena jednostavno izmijenjena na podstranicama pojedinih vijeća.
Na sličan je način u svibnju objavljen i poziv za predlaganje članova vijeća, upućen ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području kulture i umjetnosti. Umjesto da bude istaknuta na naslovnoj stranici Ministarstva, u skladu s ranijom praksom, objava je bila smještena u manje vidljivu kategoriju “Javni pozivi” unutar zasebne rubrike “Natječaji”. Već je tada otvoreno pitanje transparentnosti postupka, koje se sada ponovno javlja i u kontekstu objave novih sastava kulturnih vijeća.
Zadaća kulturnih vijeća, kako ih definira Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, jest predlaganje ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje te, prije svega, vrednovanje programa i projekata od interesa za Republiku Hrvatsku. U praksi to znači da vijeća razmatraju prijave pristigle na javni poziv, a na temelju njihovih preporuka ministrica donosi konačne odluke o financiranju. Svako vijeće ima pet članova_ica, od kojih je jedan predsjednik_ca, a mandat im traje četiri godine. Zakon također propisuje da prilikom imenovanja ministrica treba voditi računa o stručnoj kompetenciji članova_ica i njihovoj ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.
Od šest vijeća koja djeluju pri Ministarstvu, za nezavisnu kulturnu scenu posebno je relevantno ono za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Za razliku od područja poput književnosti, glazbe, dramske ili vizualne umjetnosti, jasno definiranih kroz disciplinarne podjele, ova kategorija otvara prostor za programe koji ih nadilaze i nastaju na sjecištima umjetničkih praksi. U uvjetima poziva ističu se, primjerice, istraživački procesi koji uključuju nove tehnologije i teorijska znanja, a posebno se vrednuju pristupi koji unose element inovativnosti i eksperimenta i otvaraju participativne formate usmjerene prema novim skupinama publike.
U novi saziv Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse imenovani su: Martina Gojčeta Silić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, ujedno predsjednica Vijeća; Jelena Tamindžija Donnart, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik; Goran Galić, glavni urednik Vijenca; Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku; te ravnatelj HNK Šibenik Jakov Bilić.
Predsjednica Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu umjetnost je teatrologinja Martina Petranović, znanstvena savjetnica na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a. Uz nju, članovi su kazališna redateljica Nenni Delmestre, bivša ravnateljica Drame HNK-a Split; Marin Blažević, bivši intendant HNK-a Ivan pl. Zajc u Rijeci, koji je prije toga predavao na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji u Zagrebu; glumica Sandra Lončarić, dugogodišnja članica Drame HNK-a Osijek; te glumac Ivica Pucar, član ansambla Gradskog dramskog kazališta Gavella.
U Kulturnom vijeću za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost predsjednica je muzikologinja Hana Breko Kustura, znanstvena suradnica u stalnom zvanju na HAZU-u i redovna profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu specijalizirana za srednjovjekovnu glazbu. Uz nju, u vijeću su dirigentica Antoaneta Radočaj Jerković, redovita profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja zborske umjetnosti, dirigiranja i glazbene pedagogije; Filip Pavišić, dirigent u Operi HNK-a Osijek i bivši ravnatelj Opere te kuće; pijanistica Tamara Jurkić Sviben, prodekanica za znanost, umjetnost i suradnju na Učiteljskom fakultetu, pročelnica Odjela za glazbu Matice hrvatske, ujedno dugogodišnja urednica glazbene rubrike časopisa Vijenac; te jazz glazbenik i skladatelj, dugogodišnji član Jazz orkestra HRT-a Miro Kadoić.
Sastav Kulturnog vijeća za vizualne umjetnosti predvodi Gordana Bakić, slikarica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te redovita članica Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a. Uz nju, članovi su viša kustosica-pedagoginja Kristina Delalić Vetengl iz Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku; kipar Ivan Fijolić; slikar i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu Viktor Popović; te povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić, viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja renesanse i baroka, ujedno i kreatorica platforme Moje! za posredovanje u umjetninama.
Predsjednica Vijeća za knjigu i nakladništvo je Zrinka Stričević Kovačević, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Katedra za slovački jezik i književnost), članica Hrvatskog filološkog društva i Odjela za književnost Matice hrvatske. Članovi su viša lektorica na Odsjeku za talijanistiku Ana Badurina, prevoditeljica i bivša predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca; akademik Ratko Cvetnić, pisac i član Razreda za književnost HAZU-a; Sanja Roić, redovna profesorica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Snježana Šetka, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Splitu i dugogodišnja novinarka i urednica Slobodne Dalmacije, gdje je uređivala posebno izdanje Europa namijenjeno hrvatskoj dijaspori te pisala i uređivala sadržaje na vjerskom portalu Misija.
Konačno, Kulturno vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam čine Katarina Bušić, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu i predsjednica Upravnog vijeća Ansambla LADO; Tomislav Habulin, glazbeni pedagog i voditelj pjevanja u zboru “Ivan Goran Kovačić”; trombonist i skladatelj Vanja Lisjak; Krunoslav Šokac, plesač i pjevač tradicijske glazbe, do 2024. umjetnički voditelj Ansambla LADO; te Tvrtko Zebec, etnolog specijaliziran za tradicijske plesove, znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku i umjetnički voditelj Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.
Ovaj će sastav kulturnih vijeća u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u oblikovanju kulturnih politika i usmjeravanju budućeg financiranja, a prva prilika za to bit će Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, otvoren do 8. listopada u 17 sati.
ObjavljenoObjavljeno
