Sedamdeset godina otvorenosti filmu

Nasljeđe kinoklubova, osnovanih kako bi omogućili amatersko bavljenje filmom, predstavlja iznimno važan dio naše filmske baštine. Zbog otvorenosti eksperimentu, kao i posvećenosti osiguravanju pristupa alatima i znanjima za filmsko stvaranje, u svojoj dugoj tradiciji kinoklubovi iznjedrili su dugačak niz značajnih ostvarenja i iskoraka, autorica i autora. U okviru Kino kluba Split (KKS) stasalo je već (barem) pet generacija filmskih stvaratelja_ica, a potreba za očuvanjem i bilježenjem dugovječnog klupskog stvaralaštva potaknula je razvoj arhivske djelatnosti.

Povodom sedamdesete godišnjice rada, KKS će predstaviti dvotjedni program koji će njihovu arhivu i nasljeđe postaviti u odnos spram novijeg i suvremenog stvaralaštva. Program uključuje izložbu Sedamdeset, niz projekcija iz različitih perioda Kluba, kao i izvedbu koje će se održati između 14. i 27. siječnja u prostorima Doma mladih. Organizatori poručuju kako je izložba proizašla “iz potrebe da povežemo ostavštinu svih generacija kluba na jednom mjestu i u istom vremenu – s osnovnom idejom da nam arhivi znače onoliko koliko žive sada i ovdje otkrivajući uvijek nove načine za njihovo tumačenje”.

Postav kustosa_ica Tonćija Kranjčevića Batalića i Sunčice Fradelić nasljeđu će tako pristupiti kroz kombinaciju sadašnjosti s eksponatima iz povijesti i digitalne arhive, prošlog i ovog stoljeća s radovima suvremenih umjetnica i umjetnika. “Pisani dokumenti, fotografije, filmovi, (o)sjećanja i misli utisnuti u različite materijale, sačuvani fragmenti, zalog minulog, pobuđuju maštu stvarajući veze i prolaze u prošlost – prošlost koja je i organski dio sadašnjeg trenutka, no prije svega u aktivnom odnosu s njim. S tim na umu konstelacija postava prati logiku perioda i cjelina, ali se po potrebi odmiče od njih prema inuitivnim i slobodnijim interpretacijama sadržaja, uvijek imajući u vidu poziciju promatrača kojeg želi angažirati”, piše u popratnom tekstu.

Kustos i kustosica ističu i kako su za potrebe izložbe nastali novi umjetnički radovi, među kojima su neki, poput serije fotografija Mjesta prizora Ane Vuko i višekanalne instalacije Sonje Leboš Split je najsnimljeniji grad na svijetu, inspirirani arhivskom građom.Druga skupina radova koristi pak tehnologiju prethodnika, poput radova polaznika radionice analogne fotografije pod mentorstvom Rina Efendića, ili video esej Iz slike u sliku Ive Gavrilović koji na neočekivan i svjež način citira i obrađuje film Ivana Martinca Kuća na pijesku (1985).

Detaljni raspored programa dostupan je ovdje.

Tekst je objavljen u okviru projekta Kinemaskop i uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.