Kritika Plan rekonstrukcije prostora nekadašnje tržnice na Trnju u svrhu izgradnje novog, Interkulturnog društvenog centra službeno je po prvi put iznesen u Programu razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030., koji je predstavljen sredinom rujna 2023. U travnju ove godine, (još uvijek privremeni) ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, Hrvoje Laurenta, u intervjuu za tportal je najavio ideju iza projekta prenamjene prostora, ističući njegov participativni karakter: “On će se projektirati na participativan način, što znači da neće arhitekti jedini imati riječ, nego će se prvo raditi podloga istraživanjem potreba susjedstva, šireg susjedstva, potencijalnih korisnika, udruga i organizacija. Zapravo ćemo putem radionica, fokus-grupa i anketa razmišljati o tome što je točno tamo potrebno. To je noviji pristup gradnje, malo se takvih stvari gradilo. Cilj nam je uključiti zajednicu.”
Na tragu te najave, ustanova Novi prostori kulture, u suradnji s Operacijom grad i Platformom Upgrade protekle subote transformirala je spomenuti prostor tržnice na Trnju programom Kulturplac: novi susreti na starom mjestu. Kako ističu organizatori, radi se o prvoj u nizu aktivnosti ususret budućem Interkulturnom društvenom centru Trnje, a koje za cilj imaju revitalizirati i proširiti namjenu prostora tržnice. Subotnjem sivilu parirala je živahna vođena šetnja do Tržnice gdje se mogla razgledati izložba signalizacije, a predvečer poslušati glazbeni program u izvedbi bendova Mangroove i Rundek Dua.
Program je otvorila informativna šetnja kroz Trnjansku cestu uz stručno vodstvo arhitekata Ivane Božić Valkaj, Ksenije Turčić i Antuna Sevšeka, popraćena nasumičnim proširenjima stanovnika_ca kvarta. Tura Savljem krenula je u parkiću zapadno od Palače Pravde, duž Trnjanske ceste, na četiri punkta značajna za društveni život stanovnika Trnja. Da je život u Trnju, unatoč manjku prostora i kulturnih sadržaja dinamičan, a stanovnici kvarta puni sjećanja svjedočile su mnoge rasprave, nestrpljiva dovikivanja i upiti nasumičnih prolaznika_ca o povodu i sadržaju ture.
Šetnja Trnjanskom cestom, “žilom kucavicom kvarta”, završila je na Tržnici gdje se mogla razgledati “participativna signalizacija”, kako je nazivaju autori programa, među kojima je i Ana Kovačić iz WHW-a. Kovačić je, uz Damira Gamulina i Antuna Sevšeka počela raditi na vizualizaciji društvenog života kvarta provedenoj u obliku suradničke signalizacije. Kako pojašnjava za Kulturpunkt, na temelju razgovora sa stanovnicima, terenskog rada i sudjelovanju u kvartovskoj Facebook grupi Trnje u srcu, nastojali su doći do mjesta koja su “srce društvenog života”. Ne ispuštajući iz vida život kvarta nekad, projektni tim, na tragu uvodnog promišljanja multifunkcionalnih prostora, također se vodio pitanjem mapiranja aktualnih manjkavosti, koje bi bile od značaja za buduće lokalne projekte.
Predstavljanje signalizacije odvilo se na tržnici gdje su na bočne izloge postavljeni plakati s prikupljenim refleksijama o četiri središnje lokacije društveno-kulturnog života Trnjana. “Riječ je o kinu Romanija, čija su vrata, uz bok mnogih drugih kvartovskih kina u Zagrebu – danas zatvorena. Kasnije je prostor Romanije postao Hotel Lisinski koji je propao u razdoblju pandemije. Zatim, važna je i slastičarna Gortan, kultno mjesto u koje su dolazili stanovnici prije kina ili poslije škole, a na uglu Bosutske i Trnjanske ulice nalazio se kiosk, bitno mjesto gdje je bio štand s kukuruzom i kokicama koji je bio direktno vezan uz Kino Romanija”, doznajemo iz razgovora s Kovačić. Tržnica Trnje, ujedno i posljednja lokacija, bila je centar društvenog života gdje su stanovnici obavljali dnevnu kupnju, a tamo su se nalazili i dućan s cipelama, mesnica, burekdžinica i slični prostori u kojima su Trnjani provodili slobodno vrijeme.
“Danas se Trnje nalazi u nekoj vrsti transformacije u kakvoj je Trešnjevka bila 90-ih. Događaju se promjene vezane uz izgradnju kvarta, nema više sadržaja koji su bili tu. To je uvijek bio kvart na razmeđi između centra i Novog Zagreba, a sada se misli da je dovoljno blizu centra da ne mora imati svoje sadržaje što stanovnicima fali”, istaknula je Kovačić.
Iako se radi o pilot programu, Kulturplac: novi susreti na starom mjestu iskorak je u vidu izgradnje budućeg društvenog života zajednice, a na primjeru započetog istraživanja signalizacije u suradnji sa stanovnicima, čini se – pozitivan. Na koji način će ovaj projekt, ali i druge aktivnosti Novih prostora kulture uspjeti zainteresirati kvartovsku zajednicu i uključiti je u planiranje budućeg interkulturnog centra i nekog novog prostora za socijalizaciju tek preostaje vidjeti.
Tekst je nastao u suradnji s Operacijom grad, u sklopu projekta “Otvoreno Trnje: zagrebački kvart interkulturalnosti”, financiranog sredstvima Grada Zagreba.
ObjavljenoObjavljeno
