Otpor rasizmu u školama

Prema Eurobarometrovom istraživanju o diskriminaciji iz prosinca 2023. više od polovice ispitanika iz EU navodi da je u njihovoj zemlji najraširenija diskriminacija prema Romima, njih ukupno 65 %, što čini 4 % povećanje u odnosu na istraživanje iz 2019., a ujedno i najvišu stopu diskriminacije unutar EU u odnosu na druge vrste – temeljem boje kože, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije ili identiteta, spola, dobi, socio-ekonomske situacije, ili invaliditeta. U Hrvatskoj 59 % ispitanika smatra da je najraširenija diskriminacija prema Romima, što također čini porast u odnosu na istraživanje iz 2019. (čak 6 %). U istom istraživanju, na pitanje koliku bi neugodu osjećali da im se dijete zaljubi u osobu iz romske zajednice, 43 % ispitanika je odgovorilo da bi osjećali veliku neugodu – što je ipak bolje nego da im se dijete zaljubi u transrodnu osobu, smatra 63 % ispitanika, ili u osobu istog spola (njih 57 % osjećalo bi veliku neugodu). 

Negativni trendovi potvrđeni su i u istraživanju pučke pravobraniteljice iz 2022. prema kojem se povećao postotak negativnih stavova prema Romima (u odnosu na isto istraživanje iz 2016.), dok su istovremeno prepoznati kao najdiskriminiranija skupina u RH. Nadalje, od brojnih problema navedenih u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu pod temom diskriminacije temeljem rasnog ili etničkog podrijetla vezano uz Rome, možda najznačajniji je segregacija u obrazovanju. Prema njenim podacima, usprkos Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine koja je u planu imala „do 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine“, još 2018. bilo je 45 % romske djece koja su u Međimurju pohađala razrede u kojima su većina ili svi učenici Romi, a 2023. situacija je još gora. Prema podacima prikupljenim izravno od osnovnih škola, “od 24 škole iz različitih dijelova RH koje pohađaju romski učenici/e, u školskoj godini 2022./2023. u 11 škola je bilo ustrojeno ukupno 80 potpuno etnički segregiranih razreda koje je pohađalo 950 romske djece”. 

Ne samo da neka djeca provedu cijelo osnovnoškolsko obrazovanje u segregiranim razredima (u kojima je prosjek ocjena lošiji od onog u miješanim razredima i u kojima se radi po prilagođenim programima), nego neka od njih pohađaju potpuno etnički segregirane škole (npr. PŠ Strmec i OŠ Petrijanec). Jedna od akcijskih mjera provedbe aktualnog Nacionalnog plana za uključivanje Roma je do kraja 2025. smanjiti broj škola sa segregiranim razredima s 10 na osam – što znači da se rješavanje problema samo odgađa, upozorava pravobraniteljica, jer će generacije romske djece i dalje biti diskriminirane. 

Kao reakciju na ovu poražavajuću situaciju, Centar za kazalište potlačenih – POKAZ u suradnji sa skupinom mladih Romkinja iz Romske organizacije mladih Hrvatske (ROMHR) pokrenuo je inicijativu Lakši put. Fokusirajući se na probleme segregacije u školama, vršnjačkog nasilja i sistemskog rasizma spram Roma_kinja, Inicijativa planira provesti zagovaračku kampanju, kao i kampanju na društvenim mrežama pod sloganom Kvalitetna škola za sve! Josipa Lulić i Dinko Kreho iz POKAZa dodatno nam pojašnjavaju zahtjeve Inicijative: “Hrvatska je još 2010. u slučaju Oršuš&Oršuš izgubila tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava, i obavezala se da će ukinuti segregaciju u školama. No, dogodilo se upravo suprotno: segregacija se od tada gotovo utrostručila. U duhu presude, tražimo od Hrvatske sveobuhvatan plan desegregacije, koji će podrazumijevati i znatno širu paletu mjera usmjerenih na dublje uzroke ispadanja Roma i Romkinja iz sustava obrazovanja.” 

U sklopu brojnih radionica koje Centar za kazalište potlačenih provodi u Hrvatskoj s ciljem podizanja svijesti o diskriminaciji romske djece nastala je i predstava Lakši put. “Predstavu Lakši put osmislile su i u njoj igraju glumice i glumci romske nacionalnosti, s kojima POKAZ već godinama surađuje preko ROMHR-a; te koji probleme prikazane na sceni nose i u vlastitom iskustvu. Predstava je ostvarena u formi legislativnog kazališta, što podrazumijeva ne samo interakciju s publikom, nego i prikupljanje konkretnih ideja, prijedloga i inicijativa iz publike. Prijedloge prikupljene u najrazličitijim sredinama – u rasponu od romskih naselja u Međimurju i Slavoniji, preko škola i različitih kulturnih prostora, do zagrebačkih fakulteta – diseminiramo kroz ovu kampanju”, kažu Lulić i Kreho.

Metoda rada koju POKAZ koristi u svojim kazališnim projektima – uključivanje publike u prostor dijaloga i djelovanja gdje nakon odgledane scene, odgovaraju na pitanja “Što bih ja napravio_la?” i “Postoje li alternative?” – na neki je način vidljiva i u ovoj kampanji. Građani_ke su pozvane_i da svoja iskustva, ideje i prijedloge za dokidanje segregacije u školama podjele putem anonimne ankete, te da se uključe u rad Inicijative.